• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • English English енглески en
  • српски српски српски sr
Пријем узорака пон-пет, 7-15 сати: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; дежурни телефон пон-нед, после 15 сати: 064/818 54 38.
НАУЧНИ ИНСТИТУТ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО "НОВИ САД"
  • Почетак
  • Вести
    • Портал о пчелама
  • О нама
  • Истраживачки тим
  • Одељења
  • Пројекти
  • Архив вет.мед.
  • Контакт
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / novosti3 / МИКОТОКСИНИ

ШТА СУ МИКОТОКСИНИ

И КАКО СЕ БОРИМО ПРОТИВ ЊИХ?

Микотоксини су продукти плесни који могу бити токсични и канцерогени за људе и животиње. Афлатоксини су најпознатија групу микотоксина који доводе до оштећења и промена у живим организмима и убрајају се у веома канцерогене материје. Ова група микотоксина се појављују у кукурузу, соји, сунцокрету, млеку и млечним производима, месу, кикирикију, лешнику, бадему, семенкама бундеве, пиринчу, сушеном воћу, зачинима… До данас је откривено да постоји неколико стотина микотоксина. Најтоксичнији и једини потврђен канцероген од свих микотоксина је афлатоксин Б1, који у нашим крајевима, због све топлије климе, може да контаминира кукуруз.

Уколико се храна контаминирана афлатоксином Б1 користи у исхрани музних грла, овај токсин се метаболичким процесима трансформише у афлатоксин М1 и излучује кроз млеко. Када се афлатоксин унесе у организам, било људи, било животиња, настају различите болести, а њихова израженост веома зависи од старости јединке, њеног целокупног здравственог стања и имуног система. Те болести називају се афлатоксикозе, а могу бити акутне или хроничне.Веома је важно знати да је негативан утицај афлатоксина на здравље најизраженији код деце. Уколико су она у континуитету изложена великим количинама афлатоксина, може доћи до сметњи у психофизичком развоју, као и до рака јетре у каснијем периоду живота.

Према стандардима Европске уније, када је реч о афлатоксину Б1, дозвољена граница је од 2 до 12 µg/kg код различитих намирница (суво воћe, кукуруз, зачини, уљe, ораси, пиринaч). За суму афлатоксина Б1, Б2, Г1 и Г2, дозвољена количина је од 4 до 15 µg/kg. У Републици Србији су ове границе усаглашене са Европском унијом.

За афлатоксин М1 дозвољена граница је 0,05 µg/kg када је у питању сирово, фабрички обрађено млеко и млеко за производњу млечних производа у Европској унији, док је граница у храни за бебе 0,025 µg/kg. У нашој земљи је, када је реч о афлатоксину М1 који се може наћи у млеку, тренутно дозвољена граница 0,25 µg/kg.

Обзиром на велике промене климе у нашем поднебљу, све топлија и сушнија лета, а позната је чињеница да се микотоксини у већем степену стварају у току сушних лета, неопходно је праћење здравственог стања и безбедности житарица на пољу, у току складиштења и прераде хране. Стога су резултати научних истраживања, а нарочито њихова конкретна примена у привреди, важни за унапређење производње безбедне хране.

Од проблема са афлатоксинима из 2013. године, у Србији су сви субјекти у ланцу производње хране укључени у праћење и контролу присуства афлатоксина у млеку и храни за животиње. Осим мониторинга и редовних контрола, Институт је укључен и у низ истраживања о могућностима уклањања и разградње микотоксина из хране. Осим са научним институцијама, у овој области је развијена и сарадња са привредом.

У овим истраживањима, значајно је учешће компаније „Инберг“ д.о.о. као одговорног и посвећеног партнера Института у борби за безбедност хране. У заједничким настојањима да се унапреди производња безбедне хране за животиње искоришћена је значајна помоћ Фонда за науку Републике Србије. Резултат сарадње са „Инберг“ д.о.о. кроз програм Иновационих ваучера је додатак храни за животиње, адсорбенс афлатоксина под именом „Мycostop“, који је као техничко решење пријављен Министарству просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије. Даља сарадња са „Инберг“ д.о.о. огледа се у развоју технологије производње хране за животиње која подразумева употребу ензима као додатака, у циљу биолошке деградације евентуално присутних микотоксина.

Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

ПРАТИТЕ НАС НА ФЕЈСБУКУ

ИНСТАГРАМ

niv.ns

EFSA izdala preporuke za unapređenje dobrobiti n EFSA  izdala preporuke za unapređenje dobrobiti na farmama za uzgoj svinja  Evropska agencija za  bezbednost hrane (EFSA) u toku ovog meseca izdala je preporuke koje se tiču  unapređenja dobrobiti na farmama za uzgoj svinja u zemljama članicama.
Ovo naučno mišljenje fokusira se na dobrobit svinja na farmi, a zasnovano je na literaturi i stručnom mišljenju.
Procenjivane su sve kategorije svinja: prasad i zasušene krmače, tovljenici, krmače u laktaciji prasad na sisi, nerastovi itd. Opisani su najrelevantniji sistemi uzgoja koji se primenjuju u Evropi. Za svaki sistem identifikovane su konkretne posledice po dobrobit, kao i mere i potencijalne opasnosti.  Štaviše, mere za sprečavanje i ublažavanje opasnosti i/ili posledica po dobrobit su preporučene. Takođe su date preporuke o kvantitativnim ili kvalitativnim kriterijumima koje odgovaraju na specifična pitanja o dobrobiti svinja koja se odnose na griženje repa i o evropskoj građanskoj inicijativi „ Ukidanja kaveznog doba“.  Na primer, AHAV Panel preporučuje kako da se ublaži i stres kada se zalučene krmače i prasad  odlučuju  odmah nakon prestanka dojenja ili u ranoj  fazi graviditeta. Rezultati uporedne kvalitativna procene govore da su dugačko rezana slama, seno ili senaža najpogodniji materijali za prostirku.
 Biće potreban određeni vremenski period da se i radnici i životinje prilagode takvom tipu smeštaja krmača u laktaciji i njihovih prasića u oborima za prasenje.  Panel preporučuje minimalni raspoloživi prostor za krmače u laktaciji da bi se obezbedio dobrobit prasadi (mereno mortalitetom živorođenih prasadi). Među glavnim faktorima rizika za griženje repa su prostor, vrste podova, kvalitet vazduha, zdravstveno stanje i ishrana, dok starost prasića kada prestanu da sisaju nije direktno povezana sa grižom repa kasnije u životu.  Konačno, panel predlaže set ABM-a koji će se koristiti prilikom klanja krmača I svinja u odgoju radi  praćenje sprovođenje dobrobiti svinja.  Link članka: https://www.efsa.europa.eu/en/news/farm-fork-efsa-provides-recommendations-improve-welfare-farmed-pigs
Link izveštaja:  https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/7421
Na desetine osoba u Kini obolelo je od novog virus Na desetine osoba u Kini obolelo je od novog virusa koji prenose rovčice (Soricidae), ali za sada nema dokaza o prenošenju sa čoveka na čoveka.
Ovi slučajevi su zabeleženi u provincijama Shandong i Henan a zaraženo je  35 ljudi, kako se navodi u izveštaju časopisa 'New England Journal of Medicine' ovog meseca.  Virus se zove Langya henipavirus ili LayV,  a simptomi koju pacijenati imaju su  temperatura, slabost, kašalj, mučnina i glavobolja.
Kod nekih osoba su se javila  i oštećenja jetre i bubrega.  Istraživanja su pokazala da rovčica može da bude prirodni rezervoar ovog patogena.  Nije bilo bliskog kontakta između pacijenata, što znači da su infekcije kod ljudi sporadične. 
Takođe se navodi da je obim uzorka 'previše mali da bi mogao da se odredi status prenošenja  LayV sa čoveka na čoveka'.  Pacijenti su uglavnom bili farmeri koji su imali visoku temperaturu, slabost, kašaljali su i osobe koje su zbog prirode posla izloženi direktnom ili indirektnom kontaktu sa ovim životinjama.  Dalje istraživanje je neophodno kako bi se detaljno identifikovale bolesti koje se povezuju sa ovim virusom, kako navode stručnjaci iz Kine, Singapura i  Australije koji pišu rad na ovu temu.  Do sada nisu zabeleženi Slučajevi Langya henipavirus koji su imali smrtni ishod.
Kako komarci biraju svoje žrtve? Komarci šire b Kako komarci biraju svoje žrtve?  Komarci šire bolesti delujući kao prenosioci virusa i drugih patogena. Najpoznatije bolesti koje se mogu preneti  preko komaraca su malarija, denga, žuta groznica, Zika i čikungunia virus. Postoji na stotine vrsta komaraca, ali samo ženke ubadaju, jer im je krvni obrok potreban u svom reproduktivnom ciklusu.  Način na koji komarci traže "žrtvu" su važno za to kako virusi koji se prenose ovim putem  cirkulišu u prirodi. 
U naučnoj studiji koja je nedavno objavljena otkriveno je da neki virusi mogu da promene miris tela osobe da ona postane privlačnija za komarce, što dovodi do više uboda koji omogućavaju širenje virusa. Takođe, viremične osobe češće imaju povišenu telesnu temperaturu, više se znoje i emituju veću količinu ugljen dioksida od osoba koje nemaju viremiju.
Brojni faktori stimulišu komarce kada traže svoj obrok. U početku ih privlači ugljen-dioksid koji izdišemo. Komarci lociraju potencijalnog domaćina kroz različite senzorne stimuluse, kao što su temperatura tela i ugljen-dioksid koji se emituje iz daha. Toplota tela je verovatno takođe važna, ali kada se komarac približi, on će reagovati na miris kože potencijalnog izvora krvi.
 Istraživanja su pokazala da  vas  krvna grupa (naročito nulta), trudnoća i pijenje piva čine malo privlačnijim za komarce.  Na ljudskoj koži postoji do 400 hemijskih jedinjenja koja bi mogla da igraju važnu ulogu u privlačenju (a možda i odbijanju) komaraca. Ova mešavina, koju proizvode bakterije koje žive na našoj koži i izlučuje se znojem, razlikuje se od osobe do osobe i verovatno će objasniti zašto postoje značajne varijacije u tome koliko ih privlačimo.  Jedna od supstanci koja se nalazi u znoju je i mlečna kiselina. Istraživanja pokazuju da ona najviše privlači komarce, posebno vrste koje ujedaju ljude.  Verovatno najpoznatija studija o njihovim navikama ujedanja pokazala je da komarce koji šire malariju (Anopheles gambiae) privlači sir Limburger, koji je prepoznatljiv po intenzivnom virusu koji potiče aktivnošću bakterije Brevibacterium linens. Bakterije koje daju ovom siru prepoznatljiv miris jako su slične onim koje se nalaze između nožnih prstiju.
Analizom prijavljenih slučava u ADIS sistem Evrov Analizom prijavljenih slučava u ADIS sistem Evrovske Unije može se uočiti da je u toku jula meseca 2022. broj slučajeva HPAI značajan, tačnije da se pogoršava,kako u populaciji divljih ptica tako i populacije domaće živine.  Naime, u toku prošlog meseca HPAI je prijavljena u 12  Evropskih zemalja, sa 2049 registrovanih slučava izbijanja kod divljih ptica.  Više od polovine prijavljenih slučajeva (1048) zabeleženo je u Nemačkoj, gde je registrovano 34 slučaja HPAI u populaciji domaće živine.
Ako analiziramo pojavu ove  bolesti u našem regionu, HPAI je u toku juna meseca ove godine registrovana u populaciji divljih ptica u Mađarskoj (25 slučajeva), ali ono što je zabrinjavajuće da se je ova bolest registrovana i u populaciji domaće živine  Bugarskoj (19), Mađarska (205) i Hrvatska (2).  S obzirom na to kako je i u izveštajima EFSA-e za period mart-jun 2022. zaključeno da je avijarna influenza tipa H5 u ovom trenutku prisutna maltene bez prekida u populaciji divljih ptica širom Evropskog kontinenta, sa pojavom u populaciji domaće živine, a da je i epizootiološka situacija u našem regionu  sa ovog stanovišta nepovoljna, možemo očekivati da sa sezonskim migracijama ptica koje već krajem leta uobičajeno pojavljuju,  verovatnoća pojave HPAI u predstojećem periodu (jesen-zima 2022.) u populaciji divljih ptica i domaće živine je visoka.
Mikroplastika pomaže u održavanju infektivnosti Mikroplastika pomaže u održavanju infektivnosti Rotavirusa u vodi  Rezultati najnovijih istraživanja ukazuju na to da neke vrste virusa koje ugrožavaju zdravlje i ljudi i životinja  mogu biti infektivni i do tri dana u svežoj vodi tako što se vezuju za čestice mikroplastike.
Naime, Rotavirus (DNK virus iz familije Reovirus-a) je virus koji izaziva dijareju i stomačne tegobe, a  preživljava u vodi tako što se vezuje za sitne čestice manje od 5 mm, tzv. mikroplastiku.  Rad na ovu temu  objavljen je u časopisu Environmental Pollution. Potencijal da virus bude zarazan 3 dana u životnoj sredini je  dovoljno dugo da se od prečišćavanja otpadnih voda stigne do javne plaže.  Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ne mogu da eliminišu i mikroplastiku. Čak i ako se u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini sve da se očiste otpadne vode, ispuštena voda i dalje sadrži mikroplastiku u sebi, koja se zatim transportuje niz reku, u ušće i završava na plaži. Ove plastične čestice su toliko sitne da ih plivači moglu progutati.
Nije potrebno mnogo virusnih čestica da biste se razboleli.  Iako je uticaj mikroplastike na ljudsko zdravlje i dalje nepotpuno ispitan,  ovakva otkrića  da ćestoce mikroplastike mogu da kolonizuju patogeni koji imaju pontecijal daljeg širenja u humanu populaciju, može predstavljati značajan rizik po zdravlje.  Istraživači su testirali dve vrste virusa - viruse sa lipidnim omotačemem, kao što je virus gripa, i one bez - omotača, viruse kao što su Rotavirus i Norovirus. Otkrili su da omotač kod virusa koji ih poseduje brzo propada što dovodi do smrti virusa,  dok su se oni bez omotača uspešno vezali za mikroplastiku i preživeli.  U ovoj studiji  praćenje preživljavanja virusa bilo je ograničeno na  3 dana, a u planu su  studije koje treba a utvrde koliko dugo virusi mogu da zadrže infektivnost vezujući se za čestice mikroplastike u vodi.
Bilo da kopaju u potrazi za hranom, grade kućice Bilo da kopaju u potrazi za hranom, grade kućice ili mame partnere, detlići udaraju glavom u drveće oko 20 puta u sekundi.  Kada se na primer fudbaler zaleti u protivnika, glava mu se zaustavlja, ali mozak nastavlja napred, sabijajući se napred i istežući pozadi, što ponekad dovodi i do oštećenja.
Ali detlići, uprkos ubrzanjima i sili udara koja su tri puta veća od praga potresa ljudskog mozga, ostaju nepovređeni, kaže Sem Van Vasenberg, biomehaničar i glavni autor studije.  Naučnici su dugo pretpostavljali da sunđerasta kost u lobanji detlića ublažava ponovljene udare glavom, poput zaštitnog šlema. Ali nove analize pokazuju ovo možda nije tako. 
Ova impresivna otpornost navela je istraživače da potraže odgovore šta to štiti ptice prilikom udaranja. Neki su pretpostavili da bi sunđerasta kost lobanje mogla da deluje kao vazdušni jastuk, dok su drugi smatrali da bi izduženi jezik detlića mogao da bude nešto kao ‘ sigurnosni pojas’ za mozak.
Van Vasenberg i njegove kolege su analizirale  da li ptice koje kljucaju zaista ublažavaju svoje udarce.  Istraživači su snimili 109 brzih video snimaka šest detlića iz koji pripadaju različitim vrstama. Prateći tačke na njihovim kljunovima i glavama dok su životinje kljucale drvo, naučnici su otkrili da su sve lobanje detlića ostale ukočene - tj. njihove glave se nisu zaustavile sporije od kljunova.
Simulacija zasnovana na snimcima pokazala je da dodavanje apsorpcije udara zapravo ne bi pomoglo u zaštiti mozga ptica. Da je njena glava apsorbovala deo udarca, ptica ne bi mogla da ispolji toliku silu - što znači da bi detlić kljucao manje drveta. Da bi prodrle na istu dubinu sa apsorpcijom udara, golubovi bi morali jače da lupaju glavom, suprotstavljajući se tako bilo kakvoj ugrađenoj zaštiti.  Pa kako detlić izbegava potres mozga? Veličina i orijentacija ptičjeg mozga ga čuvaju, kažu stručnjaci. Čak i najjači udarci su 60% manje jačine od pritiska potrebnog da ljudski mozak dobije potres mozga. Pored toga, detlići imaju i specijalne mehanizme za sprečavanje i popravku manjih trauma mozga.
Studija koja se sprovodi će otvoriti nova pitanja i nove ideje o tome kako detlići zaista rade svoj posao.
Rizici ishrane kućnih ljubimaca sirovim mesom Ia Rizici ishrane kućnih ljubimaca sirovim mesom  Iako vlasnici uvek pokušavaju da svojim  četvoronožnim prijateljima obezbede najbolju moguću negu, ishranu i uslove,  u situaciji ekonomske i finansijske krize, neki  su prinuđeni da se snalaze i na alternativne načine, pogotovo u situacijama kada drže veći broj životinja (odgajivačnice, pansioni, centri za obuku pasa, centri za zbrinjavanje pasa itd).
 Upotrebu sirovog mesa ispitivali su istraživači Univerziteta u Bristolu u okviru dve studije  i utvrdili da je verovanoća nalaženja  bakterije E. Coli koja je rezistentna na antibiotike mnogo  češća nego u kontrolnim grupama. Rezultati ovog istraživanja objavljeni nedavno su  u časopisu the Journal of Antimicrobial Chemotherapy u časopisu One Health.
 Izvori svinjskog i goveđeg mesa koji se koriste u ishrani pre svega pasa mogu biti različiti, ali za sve je zajedničko da je kvalitet ovog mesa lošiji, pa je to razlog zašto nije završilo kao namirnica za ishranu ljudi.  Čest razlog ove pojave je  duga bolest jedinki (farmskih životinja), čije lečenje dalje nije ekonomski isplativo, a duga terapija nekim veterinarskim lekovima, poput antibiotika, kortikosteroida, itd.) ostavlja dugo rezidue ovih lekova u mesu, i kao takve su neupotrebljive za ishranu ljudi. Rezidue veterinarskih lekova mogu imati takođe štetnu posledicu i na zdravlje kućnih ljubimaca i kao što je u navedenim studijama utvrđeno, stvaranje  sojeva bakterija koje su rezistentni na antibiotike.
 U slučaju potrebe za lečenjem ljubimaca nekim antibioticima, u slučaju  poremećaja zdravstvenog stanja, spektar efektivnih  antibiotika će biti sužen.
Upotreba sirovog svinjskog mesa pored svega navedenog sa sobom nosi i još jedan, vrlo ozbiljana rizik- Aujeskijeva bolest (Pseudorabies). Ova bolest je virusne etiologije,  izaziva je Herpes virus i  nije iskorenjena u našoj zemlji. Manifestuje se neurološkim simptomima i neizdrživim svrabom koji pse iritira toliko da se često samopovređuju.  Na našem Institutu bili smo svedoci više slučajeva oboljenja pasa ovim virusom, koji se nažalost uvek završavali smrtnim ishodom.
Pojava antraksa u Srbiji Prošle nedelje u medija Pojava antraksa u Srbiji  Prošle nedelje u medijama se mogla se čuti vest o izbijanju antraksa u Hrvatskoj (lokalitet Lonjsko Polje).  Prijavljeno je uginuće  preko 100 goveda, a nekoliko ljudi obolelo je od kožne forme antraksa. Bolest nema potencijal širenja kao virusne bolesti, jer je uzročnik oboljenja bakterija  Bacillus anthracis, odnosno njene spore. Najčešće su ugrožene osobe koje su profesionalno u kontaktu sa životinjama (veterinari, stočari, mesari, farmeri, itd).  Antraks ( poznata i kao bedrenica, crni prišt) je oboljenje koje se vezuje za određene lokalitete, a zbog otpornosti spora uzročnika ti lokaliteti su često rizični zbog ponovnog javljanja ovog oboljenja čak i više desetina godina, tako da se u tim područjima preventivno preporučuje vakcinacija pre svega preživara koji se u toku godine nalaze na ispaši.  U Srbiji se laboratorijski potvrđen slučaj antraksa poslednji put pojavio  u opštini Tutin, 2017. godine kod goveda.  Od 2007. godine zabeleženo je 9 izbjanja ove bolesti,  najčešće kod goveda. Pored goveda bolest je zabeležena i kod koza, a u jednom slučaju i kod konja.  Pored opštine Tutin, ovo oboljenje od 2007. godine zabeleženo je u opštini Sjenica (2 pojavljivanja), opštini Pirot (1 slučaj), opštini Vršac (1 slučaj). Najveći zabeležen broj izbijanja ove bolesti od 2007. godine je bio 2011. godine u opštini Novi Bečej (3 pojave bolesti). Na mapi su prikazane opštine u kojima je u našoj zemlji registrovana ovo oboljenje u poslednjih 15 godina.
Istraživači sa Kalifornijskog Dejvis univerzitet Istraživači sa Kalifornijskog Dejvis univerziteta uspeli su da proizvedu antitela na “spike”protein SARS-CoV-2 u kokošijim jajima.  Antitela sakupljena iz jaja mogu se koristiti za lečenje KOVIDA-19 ili kao preventivna mera za ljude koji su izloženi ovoj bolesti. Rad je objavljen 9. jula u časopisu “Viruses”.
Ono što je dobro kod ovog sistema je da možete da proizvedete mnogo antitela kod ptica", rekao je Rodrigo Galardo, profesor sa Veterinarskog fakulteta Dejvisu. "Pored niske cene za proizvode ova antitela kod kokošaka, mogu se vrlo brzo prilagođavati  korišćenjem novih antigena za hiperimunizaciju kokošaka, što obezbeđuje i zaštitu od trenutno aktuelnih sojeva."  Ptice proizvode tip antitela pod nazivom IgY, koji može da se poredi sa IgG kod ljudi i drugih sisara. IgY ne izaziva alergiju niti imunološke reakcije kada se ubrizgava ljudima. IgY se javlja i u serumu ptica i u njihovim jajima. Kako kokoška snese oko 300 jaja godišnje, možete dobiti mnogo IgY, rekao je Galardo.  Galardo i njegove kolege su imunizovali kokoške sa dve doze tri različite vakcine zasnovane na SARS-CoV-2 “spike” proteinu ili domenu za vezivanje receptora. Merili su antitela u uzorcima krvi kokošaka i u žumancima tri i šest nedelja nakon poslednje imunizacije.  Prečišćena antitela su testirana na sposobnost da spreče korona  virus da inficiraju ljudske ćelije u Nacionalnom centru za bioodbranu i infektivne bolesti na Univerzitetu Džordž Mejson u Virdžiniji.
I jaja i serumi imunizovanih kokošaka sadržali su antitela koja su prepoznala SARS-CoV-2. Antitela iz seruma bila su efikasnija u neutralisanju virusa, verovatno zato što ima više antitela u krvi, rekao je Galardo.  Galardo u saradnji sa kolegama sa Univerziteta Stanford sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju radi na  proizvodnji ove vrste antitela. Tim se nada da će se ova antitela primenjivati u preventivnom tretmanu u obliku  spreja, koji bi mogle da koriste osobe koje su izložene visokom riziku od zaražavanja virusom korona.
Institut za javno zdravlje Batut objavio je da je Institut za javno zdravlje Batut objavio je da je 7.7.2022.zvanično registrovan prvi slučaj groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji. Obolela osoba je sa teritorije Južnobanatskog okruga.  S obzirom na to da ovaj virus u određenim slučajevima, iako retko, može biti i smrtonosan, potrebno je sprovesti mere prevencije.  Dezinsekcija je osnovna mera prevencije, ali i kontrole ove zarazne bolesti gde su komarci glavni prenosioci virusa groznice Zapadnog Nila, a aktivnost virusa se očekuje tokom leta i rane jeseni.  U cilјu smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, stanovništvu se preporučuje primena mera lične zaštite od uboda
komaraca:  •	Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.
•	Nošenje komotne odeće dugih rukava i nogavica, svetlih boja.
•	Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
•	Ugradnja zaštitnih mreža protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.
•	Boravak u klimatizovanim prostorijama, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.
•	Izbegavanje boravka u blizini oblasti sa velikim brojem insekata, kao što su šume, močvare, bare i stajaće vode.
•	Najmanje jednom nedelјno prazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne lјubimce, iz kanti i limenki u cilјu smanjenja broja mesta na otvorenom na kojima komarci mogu položiti jaja.
Load More... Follow on Instagram

НАШИ ИСТРАЖИВАЧИ НА „ResearchGate“-у


ПРАТИТЕ НАС НА ДРУШТВЕНИМ МРЕЖАМА

ФЕЈСБУК  / ИНСТАГРАМ

Log In

ИНСТИТУТ

BIRDPROTECT

BIRDPROTECT.EU

ЈАВНЕ НАБАВКЕ

ИНФОРМАЦИЈЕ О ЈАВНИМ НАБАВКАМА

ПРЕУЗИМАЊЕ

ПРЕУЗИМАЊЕ РАЗНИХ ДОКУМЕНАТА

РЕРОЗИТОРИЈУМ

РЕПОЗИТОРИЈУМ ИНСТИТУТА

ЈЕЗИК/LANGUAGE

Одабир писма

ЋИРИЛИЦА  |  LATINICA
Scroll to top

Овај сајт користи колачиће. Даље коришћење садржаја нашег сајта, подразумева Ваш пристанак на употребу основних колачића који су неопходни за функционалност нашег сајта.

ПРИХВАТИПолитика приватностиПолитика употребе колачића

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Политика приватности
Accept settingsHide notification only
Позови дежурни број