• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • LinkedIn
Пријем узорака пон-пет, 7-15 сати: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; дежурни телефон пон-нед, после 15 сати: 064/818 54 38.
НАУЧНИ ИНСТИТУТ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО "НОВИ САД"
  • Почетак
  • Вести
  • О нама
  • Истраживачки тим
  • Одељења
  • Пројекти
  • Архив вет.мед.
  • Контакт
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / Afrička kuga svinja3 / Афричка куга свиња- две године у Србији...

АФРИЧКА КУГА СВИЊА-  ДВЕ ГОДИНЕ У СРБИЈИ

Афричка куга свиња (АКС) је вирусна заразна болест домаћих и дивљих свиња. Овим вирусом људи не могу да се заразе, али  је веома опасна за домаће и дивље свиње, јер нема лечења ни вакцине. Последњих година повећао се број земаља или територија које погађа АКС и стога не треба потцењивати обим националних и регионалних изазова у вези са контролом ове болести.

Пре него што се АКС први пут појавила у Србији, ова болест је била присутна у околним земљама као што су Румунија, Мађарска, Бугарска, у неким случајевима и на само неколико десетина километара  од наше државне границе. Са становишта ширења ове болести јако је важна популација дивљих свиња, поготово она група која насељава баш погранична подручја. Једна од мера која се често примењује у борби са АКС је повећан ловни притисак на популацију дивљих свиња. На основу досададашњег искуства више земаља у којима се ова болест јавља, показало се да је ова мера контра-продуктивна у неограђеним ловиштима, јер се дивље свиње разбеже на околне територије и на тај начин доприносе ширењу болести. Уколико се ради о  пограничним подручјима, на овај начин  АКС се може проширити на суседне земље. Неки наши суседи   у склопу мера за контролу АКС користе и мере појачаног одстрела дивљих свиња.

Мало је вероватно да се болест јавља у више суседних земаља надомак наше границе, а да се не појави и у нашој земљи. Било је само питање времена када ће се она јавити у Србији. Афричка куга свиња је први пут регистрована у Србији у јулу 2019.године, али не где је очекивана, на пограничним подручјима, већ на територији општине Младеновац, у селима Велика Крсна, Рабровац и општини Смедеревска Паланка у месту Кусадак, где је извршена превентивна депопулација домаћих свиња у контактним газдинствима, где је извршена темељна дезинфекција.

У газдинствима где је извршена превентивна депопулација истовремено је извршена и процена штете од стране комисије по тренутним тржишним ценама, а новац за надокнаду штете власници су добили у рекордном року. Примена мера превентивне депопулације свиња, као изузетно непопуларна мера контроле, уколико није добро припремљена и транспарентна, има изузетно негативан  утицај на погођене друштвене заједнице. Ово је био случај и са првим случајевима АКС у Србији, где су грађани погођених места пружили отпор спровођењу наложених мера и водили снажну кампању против наложених мера, директним супротстављањем, као и путем медија и друштвених мрежа.

Исте године забележени су нови случајеви појаве афричке куге свиња у месту  Српски Итебеј, општини  Житиште, на самој румунској граници,  где су примењени исти принципи борбе против АКС, тј. еутаназија свиња у зараженом дворишту, темељна дезинфекција и надокнада штете по важећим тржишним ценама.

Након тога,  крајем 2019. и почетком 2020. појављују се нови случајеви ове болести, овог пута у општити Кладово и општини Младеновац где је пријављена појава афричке куге само код дивљих свиња, али се због спречавања ширења ове болести применила превентивна депопулација домаћих свиња у одређеним местима оштине Кладово и Младеновац. Свим власницима домаћих свиња је такође надокнађена штета, изузентно фер проценом и брзом уплатом новчаних средстава.

С тим у вези,  из незваничних извора сазнало се да су поједини власници своје свиње пребацивали код пријатеља, родбине у суседна села, која нису била захваћена наложеним  мерама, а када су били сведоци да су власници у чијим газдинствима су спроведене наложене мере заиста добили врло примамњиву своту новца као компензацију за претрпљену штету, сами су пријављивали своје свиње које су се изненада појавиле на њиховим имањима.

Такође, у ситуацијама када се наложене мере превентивне депопулације у неком подручју не спроведу моментално ангажовањем свих расположивих капацитета, власници неретко  пре спровођења мера превентивне депопулације изврше клање свиња. Како је раније напоменуто, од АКС људи не обољевају, тако да употреба  меса које садржи овај вирус неће изазвати обољење људи, али је са становишта ширења ове болести неприхватљиво, јер месо и месне прерађевине могу бити значај фактор ширења вируса на друга подручја.

Треба истаћи да температура замрзивача погодује очувању већине вируса, па и АКС вируса, а у сушеним и димљеним прерађевинама вирус може да се одржи више година. Из овог разлога је изузетно важно забранити и употребу помија у исхрани свиња, јер делови свињског меса и прерађевина од свињског меса могу доспети у ланац исхране свиња и изазвати избијање ове болести. Иако вирус АКС  није опасан за људе, употреба меса и месних прерађевина које потичу од болесних животиња које имају повишену телесну температуру и имају друге клиничке симтоме је неприхватљива за исхрану људи са становишта безбедности хране.

У току 2020. године, вирус АКС  је касније поново регистрован у популацији дивљих свиња на југу Србије-у општинама Лесковац, Димитрвоград, Сврљиг. Болест се крајем 2020. године јавила и код домаћих свиња у општини Алексинац у селу Мозгово, самом Алексинцу, где се појављује поново и почетком ове године, као и у ловишту ”Храстовача”, у популацији дивљих свиња надомак села Костолац у оштини у Браничевском округу. Афричка куга не јењава ни током 2021.године- према подацима  ЛУ „Понишавље“ у Пироту.

Када су у питању домаће свиње, у марту 2021. забележен је нови случај ове године, у општини Трстеник, где је Управа за ветерину решењем прогласила зараженим подручје насељеног места Глободер на територији града Крушевца и насељена места Стопања и Бресно Поље на територији општине Трстеник. Као што је раније споменуто, код свиња у неколико сеоских домаћинства у алексиначком селу Мозгово такође потврђен је вирус афричке куге, почетком ове године.

Најновији позитивни случајеви АКС у регистровани су у општини Зајечар, у месту Велики извор, крајем марта ове године. Ситуација је ризичнија утолико што се у близини самог села, на неколико километа налази фарма  која броји преко 18.000 јединки и прети опасност да болест уђе на овако велику фарму.  На  овом  терену  Министарство пољопривреде и Управа за ветерину одлучила се да  спроводи мере  активног надзора популације домаћих свиња у погођеном месту, нешкодљивог уклањања позитивних јединки са комбинацијом економског искоришћавања животиња (клање за сопствене потребе). Економско  искоришћавање животиња је мера која смањује трошкове компезанције, али захтева велико ангажовање  људства који би спровели контролу и смањили ризик  од ширења вируса преко меса, месних прерађевина и кланичног отпада које није безбедно уклоњено. Ова мера је стручно оправдана уколико се спроводи  у једном објекту (кланици), тако што се све јединке са одређеног подручја прикупе,  водећи рачуна о свим ризицима који могу  да доведу до ширења вируса. На овај начин,  у кланицама ће се ово месо  термички обрадити на начин који сигурно уништава  вирус АКС,  а сав кланични отпад се  прикупља и безбедно одвози до  кафилерије где ће бити нешкодљиво уклоњен. Такође, спровођење комбинација нешкодљивог уклањања и клања у истом газдинству  је едидемиолошки (епизоотиолошки) неоправдана, са становишта сузбијања заразе и ширења АКС вируса.  Увођење клања за сопствене потребе као једну од мера у  борби против АКС, која је са једне стране социолошки  прихватљивија, а са друге стране свесно помажемо у конзервирању вируса АКС у замрзивачима власника свиња, и  учествујемо у  формирању стотине „вирусних темпираних бомби“, које остају ван контроле.

Ради илустрације, државу Србију трошкови за сузбијање АКС  у једном газдинству које има 5 товљеника од 120кг, које се узгајају у газдинству површине  од 20 ари, рачунато по тренутним тржишним ценама, за трошкове нешкодљиво уклоњених животиља, њихову еутаназију, дезинфекцију  газдинства кошта минимално 1000 евра.  Слично претходној  рачуници, уколико ове мере треба да се спроведу на територији читавог села које броје 1000 свиња које се  узгаја у 200 домаћинстава нашу државу  сузбијање АКС кошта минимално 200 000 евра. Уколико ове мере морају да се примене само на једној фарми где се узгајају 18000 свиња, са површином фарме од  3,5 хектара, а  нећемо  компликовати рачуницу, чињеницом да на фарми  има и високо вредних приплодних грла,  користећи исту математику,  државу Србију  трошкови сузбијања АКС коштаће минимално 2,3 милиона евра.

Анализа  података у претходном скоро двогодишњем периоду присуства АКС у нашој земљи показала је да се болест из дана у дан све више шири са југо-истока ка северу и северу-западу наше земље. С тим у вези, морамо истаћи да се на подручју Војводине и Мачве налазе налази најгушћа популација свиња и највеће фарме са интезивним узгојем свиња. Такође је очигледно да досадашње мере нису  допринеле у спречавању ширења болести, већ је дошло до њеног ”заташкавања” и  ублажавања  последица, а болест попут  неког урагана већ напредује ка другим пространствима.  Уколико се убрзо не промени приступ контроле АКС у нашој земљи, направи генерална стратегија борбе против ове болести на нивоу целе земље, почне да се примењује једино стручно поткрепљени мултидисциплинарни приступ решавања проблема, транспаретност,  благовремена размена информација и пружи политичка подршка на националном нивоу, убрзо ће се наша земља суочити са изузетно неповољном ситуацијом појављивања ове болести свиња на фармама које броје неколико десетина хиљада јединки, што ће довести до огромне директне и индеректне  материјане штете, примељивањем мера које имају изузетно негативан социо-економски утицај на целокупну друштвену заједницу.

Према једном од закључака ”ГФ-ТАД иницијатива-  Глобална контрола болести афричка куга свиња”, за ефикасно спровођење мера контроле болести неопходно је превазићи низ чиниоца: ограничен капаците ветеринарске службе, недостатак благовремене политичке подршке и дугорочних улагања, неадекватна разматрања перспектива различитих кључних актера и политику засновану на недовољним стратегијама управљања кризама које нису у стању да ефикасно спроведу, координишу и одрже потребне активности и ресурсе.

Иако су спроведена детаљна епидемиолошка (епизоотиолошка) испитивања на терену, остало је недоречено на који начин и када је вирус АКС унет први пут на територију Републике Србије. Претпоставка стручњака  је да, нажалост, први регистровани случај АКС у  општини Младеновац, није био први случај АКС у Србији и да се месецима пре тога болест јављала у Србији, а да није била откривена. Са становишта контроле великог броја заразних случајева,  кључно је откривање првог случаја заразе. Уколико се први случај што раније утврди, вероватноћа ширење болести је мања.

Власници животиња нерадо пријављују угинућа већег броја животиња ветеринарској служби из  бојазни да ће сносити негативне последице и огромну штету или прикривају неке  поступке узгоја свиња, који нису  у складу са важећом регулативом (пре свега се мисли на нелегални промет животиња без здравствених уверења, узгој необележених животиња, итд). По мишљењу многих стручњака, у борби са овом опасном заразном болешћу, кључна је свест власника свиња. Они својим  деловањем или у неким ситуација чак и неделовањем, могу да начине велику штету и другим савесним грађанима, узгајивачима свиња, али и шире, индиректно економији читаве земље. Унапређивање друштвене одговорности свих нас је корак који се пре или касније неминовно мора спровести уколико желимо да као друштво постанемо бољи него што смо били јуче. Ово је један од главних проблема који хронично мучи наше друштво и не односи се само на сузбијање АКС и других заразних болести животиња, већ се може применити, шире, универзално, па чак и када је у питању епидемија болести КОВИД-19.

  • оштина Алексинац, Трстеник, Зајечар

    ? улазак вируса у Србију

  • општина Младеновац, С. Паланка, Житиште

    2019.

  • оштине Кладово, Мајдампек, Алексинац

    2020.

  • оштина Алексинац, Трстеник, Зајечар

    током 2021.

PreviousNext
Временска линија појавњивања АКС , што је за последицу имало спровођење мера депопулације домаћих свиња
Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

ПРАТИТЕ НАС НА ФЕЈСБУКУ

ИНСТАГРАМ

niv.ns

U Mikrogaleriji Centra za promociju nauke (Kralja U Mikrogaleriji Centra za promociju nauke (Kralja Petra 46, Beograd), od četvrtka, 14. septembra, prolaznici će moći uživo da vide deo istraživačkog projekta koji sprovode istraživači iz Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ - Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju (IBISS).  Upotreba plastičnih materijala u svakodnevnom životu predstavlja važan deo globalne ekonomije, a istovremeno i veliki pritisak na životnu sredinu.  Istraživači  iz IBISS-a proučavaju brašnenog crva (Tenebrio molitor) i njegovu efikasnost u konverziji otpada u biomasu, što je važno u sistemima cirkularne ekonomije. Različite naučne studije upućuju na sposobnost brašnenog crva da razgrađuje plastični otpad, kao što su stiropor i polietilenska folija.  Istraživači iz IBISS-a hrane larve brašnenog crva pšeničnim mekinjama sa dodatkom stiropora i polietilenske folije, kako bi sagledali različite mogućnosti za primenu ovih insekata u biorazgradnji plastike. Informacije dobijene ovim putem doprinose održivom razvoju i pronalaženju rešenja za smanjenje količine plastičnog otpada.  Deo ovog eksperimenta biće predstavljen u Mikrogaleriji CPN-a (Kralja Petra 46, Beograd), od četvrtka, 14. septembra. Građani će eksponate moći da pogledaju sve do kraja oktobra.
17.septembra obeležava se Dan ptica kućnih ljubi 17.septembra obeležava se Dan ptica kućnih ljubimaca.  Neke od najpopularnijih vrsta ptica koje ljudi drže kao ljubimce su tigrice, nimfe, zebe, papagaji, kakadu.  Koja je Vaša omiljena prica🦜🦩🕊️?
Pariz je prošle nedelje tretirao insekticidima ko Pariz je prošle nedelje tretirao insekticidima komarce Aedes albopictus koji šire denga groznicu u prvoj kampanji fumigacije komaraca u gradu.  Povod za prskanje bila su dva slučaja denga groznice kod ljudi kod kojih se razvila bolest ubrzo nakon što su putovali van zemlje. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti kaže da je Francuska takođe imala mnogo slučajeva ove bolesti - 65 u 2022. godini i četiri ove godine, većina u južnom delu zemlje koji ima mediteransku klimu koju ova vrsta komaraca pogoduje.  Susedna Španija i Italija su takođe prijavile slučajeve u poslednjih 5 godina. Francuska je prvi put otkrila A. albopictus — takođe poznat kao azijski tigrasti komarac — 1999. godine, ali je izumro, postajući endemska vrsta tek 2004. koja takođe može da prenosi chikungunia i Zika virus, i koji se možda kreće ka severu Evrope zbog klimatskih promena.  Prema navodima Evropskog centra za kontrolu bolesti, denga je virusna bolest koju prenose komarci i široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim regionima. Denga je uzrokovana virusom iz porodice Flaviviridae, roda Flavivirus, koji uključuje viruse poput virusa žute groznice, virusa Zapadnog Nila (VNV) i virusa krpeljnog encefalitisa (TBE).  Postoje četiri različita virusa denge bez unakrsnog imuniteta. Zbog toga ljudi mogu imati do četiri infekcije denga groznice tokom svog života. Bolest prenose komarci Aedes, koji se razmnožavaju u peridomestnom okruženju. Dok većina kliničkih slučajeva predstavlja febrilnu bolest, prijavljeni su teški oblici uključujući hemoragične groznice i šok sa smrtnim ishodom. Pošto je denga „virusna hemoragična groznica“, bolest je pod evropskim nadzorom. To je daleko najvažnija virusna bolest koju prenose komarci i koja pogađa ljude širom sveta; desetine miliona slučajeva se zabeleži svake godine, sa približno 20.000-25.000 smrtih ishoda, i to uglavnom dece.
Misterija radiaktivnosti divljih svinja u Nemačko Misterija radiaktivnosti divljih svinja u Nemačkoj  Poznato je da je otkriveno da uzorci divljih  svinja u jugoistočnoj Nemačkoj sadrže visoke nivoe radioaktivnog cezijuma, koji se uveliko pripisuje katastrofi u Černobilju 1986. godine.
Nivoi radioaktivnosti su se smanjili kod drugih životinja dok su misteriozno opstajali kod svinja - neobično ponašanje poznato kao "paradoks divljih svinja." Novo istraživanje pokazuje da je testiranje nuklearnog oružja iz sredine 20. veka takođe odgovorno za ovu pojavu, a naučnici kažu da oba izvora i dalje kontaminiraju divlje svinje u Bavarskoj putem njihove ishrane.  Nakon nesreće u Černobilju, došlo je do povećanja radioaktivne kontaminacije cezijumom, posebno cezijumom-137, koji ima poluživot od oko 30 godina.
Ali mnogo stabilniji izotop - cezijum-135 - ima vreme poluraspada od preko 2 miliona godina, a može se stvoriti  nuklearnom fisijom.  Prema prethodnim istraživanjima, odnos cezijum-135 i cezijum-137 može odrediti odakle je cezijum došao; visok odnos ukazuje na eksplozije izazvane nuklernim probama, dok nizak odnos ukazuje na  verovatni izvor iz nuklearnih  reaktora nuklearnih centtrala.  Tim je krenuo da analizira nivoe cezijuma koristeći 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su prikupili lovci tokom 2019-2021, iz 11 regiona Bavarske.
Nivoi radioaktivnog cezijuma u 88% testiranih uzoraka mesa bili su veći od maksimalnih vrednosti.  Koristeći odnos cezijum-135 i cezijum-137, istraživači su utvrdili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12-68% kontaminacije u onim uzorcima koji su premašili granicu za bezbednu konzumaciju.  Uprkos tome što je Černobil glavni izvor cezijuma kod divljih svinja, kod oko 1/4 uzoraka se ispostavilo da uticaj imaju i radioaktivnost poreklom  iz nuklearnog oružja.
Ishrana divljih svinja, koji konzumiraju hranu  rijući ispod  površine zemlje, koja uključuje tartufe i druge vrste podzemnih hraniva koji su apsorbovali različite nivoe ovih radioaktivnih elemenata, doprinelo je radioaktivnosti životinja. 
Autori ove studije zaključuju da strateške odluke sprovođenja atmosferskih nuklearnih proba 60-80 godina ranije, čak i danas negativno utiče na životnu sredinu.
Uginula omiljena slonica Tvigi u Beo zoo-vrtu: Ima Uginula omiljena slonica Tvigi u Beo zoo-vrtu: Imala je 58 godina  Popularna slonica Tvigi, jedan od najstarijih stanovnika Beo zoo vrta, od koje je stariji bio samo aligator Muja, uginula je u ovoj instituciji.  Slonica je imala 58 godina i bila je već bolesna, a u Beo zoo vrt je stigla 1990. godine i ubrzo je osvojila srca svih posetilaca.  Mlađe generacije Beograđana i mnogi gosti Beograda odrasli su uz priče o Tvigi, a gotovo svi koji su je videli imaju bar neku fotografiju kraj slonare.  Prva slonica u istoriji Beo Zoo Vrta bila je Lucija – Lusi 🐘  Nju je kupila tadašnja uprava, a doputovala je u Beograd iz Hanovera, zajedno sa žirafama, koje je vrtu kupila Nj.K.V. Kraljica Marija. Životinje su smeštene u novosagradjene namenske objekte. Vest o dolasku slonice objavljena je 12. septembra 1937. godine u beogradskoj štampi.  Izvor: Dnevna doza Beograda
Oformljen Centar za transfer tehnologije i inovaci Oformljen Centar za transfer tehnologije i inovacije na Institutu  U okviru  SAIGE projekta Ministarstva nauke, inovacije i tehnološkog razvoja Republike Srbije , koji je finansiran od strane Svetske banke, kao jedan od ultimativnih ciljeva je poboljšanje transfera tehnologije i inovacija.  Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad”, kao jedan od  učesnika ovog  projekta je prepoznat kao jedna od naučno istraživačkih kuća  u Srbije sa  velikim potencijalom, koji uz  pomoć eksperata  iz raznih oblasti angažovanih od strane Svetske banke, ima veliku šansu da u potpunosti razvije svoje potencijale i poboljšava svoju  vidljivost i konkurentnost  u evropskom  istraživačkom  ekosistemu.  U tom smislu  od prošle nedelje na Institutu je zvanično  oformljena posebna organizaciona jedinica-Centar za transfer tehnologije i inovacije (CTT). Od početka ove godine  brižno je pripremana  dokumentacija vezana za intelektualnu svojinu uz konsultacije SAIGE  konsultanata.  CTT je podrška i nosilac aktivnosti u postupku  identifikacije, pravne zaštite i privrednog iskorišćavanja intelektualnih dobara. CTT se bavi transferom tehnologije, inovacijama, kao i svim oblicima intelektuelne svojine koji mogu nastati u radu Instituta pogodnih za komercijalizaciju, koje treba zaštititi na način propisan nacionalnim zakonima, međunarodnim propisima, kao i u važećim aktima Instituta.  Jedan od važnih zadataka CTT je stvaranje pogodnih uslova za inventivnost, kreativni rad i uspešni transfer tehnologije iz nauke u privredu kroz primenu rezultata koji proizilaze iz rada Instituta.  Verujemo da  je formiranje CTT  biti začetnik nove ere u  istraživačkom radu na Institutu i nadamo se doprineti  nizom  koristi za Institut i naše čitavo  društvo.
U Bright Zoo u Tenesiju, SAD, rođena je jedinstve U Bright Zoo u Tenesiju, SAD, rođena je jedinstvena žirafa koja nema pegice. Žirafa već visoka 180 cm visoka,  a smatra se da je jedina mrežasta jednobojna žirafa bez pega koja živi na planeti.  Divlje populacije tiho izumiru, a 40 odsto populacije divljih žirafa je izgubljeno u samo poslednjih trideset godina, navodi se iz Zoo vrta.  Javnost bira ime za ovu jedinstveno stvorenje, a predložena su: Kipekee (jedinstvena), Shakiri (najlepša), Firyali (izvanredna) i Jamella.  Ime će biti objavljeno 4.septembra.  Koje se vama dopada😀?
Kako visoke temperature utiču na farmske životin Kako visoke temperature utiču na farmske životinje?
Životinje na farmama vole niže temperature- idealno od -5°C do 23 za  goveda i između 10 °C i 23°C  stepena za svinje. Međutim, leta su sve toplija, dolazi do klimatskih promena, a posledice po životinje na farmama mogu da budu ozbiljne.  Životinje koje su dugo izložene visokim temperaturama postaju letargične, gube apetit, imaju povećano lučenje pljuvačke, brže dišu i u težim slučajevima mogu i da izgube svest.
Krave koje su u laktaciji izložene su većem riziku od toplotnog stresa . 
U uslovima  velike vrućine, smanjuje se količina mleka koje proizvode.  Ministarstvo poljoprivrede  Sjedinjenih Američkih Država ustanovilo je da povećanje ambijentalne temperature  dovodi do  smanjenja  proizvodnje mleka za  0,6 do 1, 35 %, što dovodi do velikih gubitaka na godišnjem nivou.  Izlaganje ekstremnim temperaturama koje takođe ima i ozbiljan  uticaj na reprodukciju i plodnost domaćih životinja, bez obzira na vrstu. Svinje su primer za to. Svinje nemaju znojne žlezde,a usled povećane količine masnog tkiva im je jako teško da se hlade po vrućem vremenu i veoma su podložne toplotnom udaru.  Cirkulacija vazduha u  prizemnim slojevima farme je jako bitna.  Povećanje uginuće  priplodnih krmača i nazimica predstavlja  uobičajenu pojavu u  periodima ekstremnih temperatura. Krmače  koje dožive toplotni udar pre osemenjavanja imaju manju verovatnoću da se uspešno osemene, često dolazi do pobačaja,  a  visoke temperature mogu uticati negativno i na broj prasadi u leglu. Poput goveda, krmače koje prežive toplotni udar proizvode manje mleka, što dovodi do toga da prasići  na sisi imaju manju težinu I sporije napreduju.  Neophodno je da životinje imaju dovoljno vode, da im se obezbedi hlad, da ne budu prenatrpane u objektima. U vrućim danima, prskanje stoke vodom ili ulazak u plitku vodu može pomoći u sprečavanju pregrevanja.  Sistemi za orošavanje na farmama mogu takođe biti od velike koristi.
Kokoš je takođe izuzetno osetljiva na visoku temperature. Kratkotrajna prekid ventilacije na farmama u danima sa visokim temperaturama mogu biti fatalni. 
Izvor: Sentient Media
Na današnji dan, 22.avgusta obeležava se medjuna Na današnji dan, 22.avgusta obeležava se medjunarodni dan zdravlja mačaka (take your cat to the vet day). Evo 5 razloga zašto bi trebalo da svoju mačku redovno vodite kod veterinara:  😺Mačke stare mnogo brže od ljudi  Mačka dostiže približnu ljudsku starost od 15 godina do svog prvog rođendana, a zatim približnu ljudsku starost od 24 godine do svog drugog rođendana. Svake godine nakon toga, vaša mačka stari otprilike 4 „mačje godine“ za svaku kalendarsku godinu. Dakle, vaša osmogodišnja mačka bi imala 48 godina u ljudskim godinama. Godišnja veterinarska nega je ključna jer se mnogo toga može dogoditi u „mačjoj godini“.  😺Mačke su jako vešte u skrivanju bolesti  Mačke su odlične u skrivanju znakova da su bolesne ili da ih nešto boli.Često se dešava da se mačka već razboli pre nego što primetite da nešto nije u redu. Veterinari su obučeni da uoče promene ili abnormalnosti i otkriju mnoge probleme pre nego što uznapreduju ili postanu teži za lečenje.  😺Vaša mačka možda ima višak kilograma  Preko 50% mačaka ima prekomernu težinu ili je gojazna. Vaš veterinar će proveriti težinu mačke pri svakoj poseti i dati preporuke o ishrani i kako bi vaš ljubimac imao idealnu težinu. Višak kilograma može dovesti mačku u opasnost od dijabetesa i izazvati razne respiratorne, srčane, bubrežne bolesti i još mnogo toga.  😺Mačići imaju 26 zuba, odrasle mačke 30  Parodontalne bolesti se smatraju najčešćom bolešću kod mačaka starijih od tri godine. Često nema očiglednih znakova bolesti zuba. Većina mačaka sa bolestima zuba i dalje jede bez primetnih promene u apetitu. Proverite zdravlje zuba vaše mace kod veterinara.  😺Preventiva je bolja od lečenja  Tokom redovnog pregleda delite informacije sa svojim veterinarom o tome kako se vaša mačka ponaša kod kuće. Ovi podaci, zajedno sa temeljnim fizičkim pregledom, omogućavaju vama i vašem veterinaru da napravite plan koji će pomoći vašoj maci da ostane zdrava. Redovni pregledi mogu pomoći da se izbegnu hitne medicinske intervencije otkrivanjem bolesti na vreme.  Izvor: catfriendly.com
DA LI SMO NA RASKRSNICI ILI KRAJU PUTA SVINJARSKE DA LI SMO NA RASKRSNICI ILI KRAJU PUTA SVINJARSKE PROIZVODNJE U SRBIJI ?  Afrička kuga svinja (AKS) koje ove, 2023. godine hara po Srbiji je  definitivno otpočela novu eru u svinjarskoj proizvodnji u  našoj zemlji.
Veliki broj  domaćinstava koji uzgajaju svinje na tradicionalni način  pogođen je ovom  bolešću, ali zastrašujuće je da na  ovu bolest nisu  imuni ni i veliki  sistemi intenzivne svinjarske  proizvodnje.  Bolest se nezaustaljivo širi po Vojvodini I Mačvi, regionima sa najgušćom populacijom domaćih svinja.  Dobra vest je da je zaključcima Vlade Republike Srbije od prošle nedelje doneta odluka da se u aktivnostima suzbijanja AKS uključe i pripadnici vojske i policije. 
Ekipe veterinarske službe su mesecima svakodnevno na terenu i bore se  sa ovom bolešču, za koje nema  lečenja il dostupne vakcine.  Ova bolest  predstavlja  udar na  jedan od bitnih resursa zemlje, kao što je proizvodnja kvalitetne hrane, pa je stoga prekopotrebno da se u rešavanje ovog problema uključe svi raspoloživi resursi, i da se podigne na viši politički nivo odlučivanja kao što su političari 2016. godine prepoznali značaj  nodularnog dermatitisa goveda, što je dovelo do dobrih rezultata.  Značaj veterinarske službe Srbije  je zajedno sa  političkom podrškom od samog vrha  u slučaju  pojave nodularnog dermatitisa goveda i danas  služi za primer na svetskom nivou, kako je jedna mala država sa svojom veterinarskom službom uspela da obuzda  ovu bolest i spreči njeno  dalje širenje u zemlje EU.  Sada veterinarska služba zajedno sa farmerima i držaocoma svinja treba pomoć celog našeg društva i političkog vrha, jer će posledice uništenja svinjarske proizvodnje u Srbiji  vrlo brzo osetiti svi građani.
Load More... Follow on Instagram

НАШИ ИСТРАЖИВАЧИ НА „ResearchGate“-у


ПРАТИТЕ НАС НА ДРУШТВЕНИМ МРЕЖАМА

ФЕЈСБУК  / ИНСТАГРАМ

Log In

ИНСТИТУТ

МИ СМО ПОУЗДАН ПАРТНЕР НА ЕУ ПРОЈЕКТИМА

ПОГЛЕДАЈТЕ ПРОФИЛ ИНСТИТУТА НА ЕУ ПОРТАЛУ

 

ЈАВНЕ НАБАВКЕ

ИНФОРМАЦИЈЕ О ЈАВНИМ НАБАВКАМА

ПРЕУЗИМАЊЕ

ПРЕУЗИМАЊЕ РАЗНИХ ДОКУМЕНАТА

РЕРОЗИТОРИЈУМ

РЕПОЗИТОРИЈУМ ИНСТИТУТА

ЈЕЗИК/LANGUAGE

  • српски (ћир)
  • English
  • srpski (lat)

ЦТТ

ЦЕНТАР ЗА ТРАНСФЕР ТЕХНОЛОГИЈА И ИНОВАЦИЈЕ

Scroll to top

Овај сајт користи колачиће. Даље коришћење садржаја нашег сајта, подразумева Ваш пристанак на употребу основних колачића који су неопходни за функционалност нашег сајта.

ПРИХВАТИПолитика приватностиПолитика употребе колачића

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Политика приватности
Accept settingsHide notification only
Позови дежурни број