• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • English English engleski en
  • srpski srpski srpski sr
Prijem uzoraka pon-pet, 7-15 sati: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; dežurni telefon pon-ned, posle 15 sati: 064/818 54 38.
NAUČNI INSTITUT ZA VETERINARSTVO "NOVI SAD"
  • Početak
  • Vesti
    • Portal o pčelama
  • O nama
  • Istraživački tim
  • Odeljenja
  • Projekti
  • Arhiv vet.med.
  • Kontakt
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / novosti3 / KAKO MOŽEMO DA SPASEMO PČELE OD TROVANJA PESTICIDIMA...

NAJNOVIJE OTKRIĆE-

KAKO MOŽEMO DA SPASEMO PČELE OD TROVANJA PESTICIDIMA

Medonosna pčela zajedno sa drugim polinatroima (oprašivačima) u velikoj meri doprinosi svetskoj poljoprivedi. Pčele značajno utiču na prinos voća, semeskih kultura i povrća, kao i biodiverziteta biljnih vrsta u prirodi. Oprašivanje biljnih kultura uz pomoć pčela i drugih korisnih insekata utiče na 35% poljoprivrednih zasada u svetu i utiče na prinose 87 najznačajnijih biljnih kultura za našu civilizaciju.

Na osnovu podatka Agencije za hranu Ujedinjenih nacija (FAO), procenjuje se da pčele i drugi korisni insekti povećavaju prinose poljoprivrednih kultura za oko 235 do 577 milijardi dolara svake godine. Čovek uzgaja pčele više od nekoliko milenijuma, a posle toliko vremena, medonosnoj pčeli, danas treba pomoć svih nas da bi opstala na našoj planeti.

U poslednjih desetak godina istraživači širom sveta opisali su fenomen nestanka zajednica medonosne pčele koji je anglosaksonskoj literaturi poznat kao  Colony Collapse Disorder (CCD), odnosno sindrom nestanka pčelinjih zajednica.

Uzrok ovog problema je multifaktorijalan, a jadan od dominantnih uzroka je i upotreba pesticida koja ima štetno dejstvo na medonosnu pčelu.

Časopis „Nature Food“ u broju od 21. maja ove godine, navodi da bi mikročestice koje sadrže polen mogle da se koriste za detoksikaciju pčela koje su izložene organofosfatnim insekticidima. Ova strategija detoksikacije mogla bi da dovede do smanjenja rizika od izloženosti organofosfatnim insekticidima koji je kod pčela veoma visok.
Polinatori su od vitalnog značaja za održavanje funkcionisanja ekosistema, što je važno i za proizvodnju hrane. Međutim, izloženost insekticidima je jedan od ključnih uzroka opadanja broja polinatora na globalnom niovu. Organofosfati su grupa pesticida koji imaju široku primenu i izuzetno su toksični za medonosnu pčelu i bumbare . Izloženost letalnim ili subletalnim dozama može da naruši zdravlje divljih ili kultivisanih pčela, što dovodi do u pitanje i kvalitet polena ali i bezbednost hrane.

Dosadašnja istraživanja pokazala su da bi fosfotriestraza (OPT), tip enzima mogao da predstavlja potencijalni lek za pčele koje su bile izložene organofosfatnim insekticidima. Međutim, aktuelne metode upotrebe OPT za pčele pokazale su se slabo efikasnim. Ovaj enzim vrši razgradnju organofostatnih pesticida. Minglin Ma sa Kornel  Univeziteta i njegovi saradnici razvili su uniformne i neškodljive mikročestice na bazi polena i kalcijum karbonata koje enkapsuliraju OPT i štite ga od raspadanja tokom varenja. Autori ovog izuma davali su polenske pogače kontaminirane malationom (vrsta ogranofosfatnog insekticida) mikrokolonijama bumbara. Stopa preživljavanja kada su bumbari bili hranjeni OPT enkapsuliranim mikročesticama na bazi polena bila je 100% nakon izloženosti melationu tokom trajanja ovog eksperimenta (deset dana). Međutim, stopa preživljavanja bila je 0% kod pčela koje su konzumirale samo OPT  uz dodatak šećera pet ili četiri dana nakon izloženosti melationu.

Ovaj jeftini, fleksibilni pristup sa upotrebom biomaterijala zahteva još testiranja, ali mogao bi da se koristi kao preventivna mera ili lek za otrovane oprašivače u sredinama gde se koriste organofosfati, navode autori studije. Ovaj tretman može se uvesti kao dodatak ishrani za pčele u vidu polenske pogače ili sirupa kako bi se kod oprašivača smanjio rizik od trovanja organofosfatskim pesticidima.

Postoje niz istraživanja  na grupama mikroorganizama (bakterija) koja mogu sami da sintetišu neke od enzima slične efikasnosti  u razgradnji druge grupe insekticida (dinikotinoida), za koje se smatra da su jedni od glavnih krivaca nestanku pčela. Tako da u budućnosti možemo očekivati nove generacije preparata namenjenih pčerastvu, koja u sebi sadrže enzime i/ili kombinacije nekih vrsta probiotskih kultura i enzima koje će ublažiti ili u potpunosti neutralisati negativne efekte pesticida na pčele i ostale oprašivače.

Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

PRATITE NAS NA FEJSBUKU

INSTAGRAM

niv.ns

Vrane u Americi preživele infekciju virusom Zapa Vrane u Americi preživele infekciju virusom  Zapadnog Nila  Virus zapadnog Nila prvi put je otkriven 1999.u Americi, a u Njujorku se populacija vrana tada smanjila za 45%. Virus Zapadnog Nila koji prenose komarci može da inficira više od 25 vrsta ptica, ali je najsmrtonosniji za korvide i grabljivice. Ovde spadaju vrane, gavranovi, orlovi, jastrebovi i sove i druge vrste iz ovih familija ptica.  Među korvidima, virus je najsmrtonosniji kod američke vrane, gde je mortalitet ranije bio 100%. Nakon što je preko komarca inficira, vrana luči velike količine virusa putem fecesa, što dovodi do lakog prenošenja među pticama.  Virus zapadnog Nila takođe pogađa i sisare, pre svega konje i ljude. Broj slučajeva kod ljudi varira iz godine u godinu i može da dovede i do smrti. 2020.godine,  33 od 540 inficiranih ljudi umrlo je od ove bolesti.  Studija koja je sprovedena  u Univerzitetu Kornel u Americi, rađena je na 32 vrane primljene u veterinarsku bolnicu, od kojih je 25 bilo pozitivno na virus Zapadnog Nila. Od tih 25, samo pet američkih vrana opisanih u ovoj studiji preživelo je puštanje.  Iako ne postoji lek ili propisan tretman za ptice koje su bolesne od virusa Zapadnog Nila, pet preživelih dobilo je dodatnu negu, uključujući popornu terapiju. “Ptice su redovno testirane na virus nakon infekcije, koji je bio prisutan kod jedne ptice i do 93 dana. Njihov opstanak može ukazivati na promenu imuniteta vrana ili promenu u ponašanju virusa“, navode stručnjaci.
Imamo zadovoljstvo da Vas pozovemo da učestvujete Imamo zadovoljstvo da Vas pozovemo da učestvujete na Royal Vet Gimborn Webinar-u koji će se održati (ONLINE) 21. juna 2022. godine sa početkom u 14:00 časova.  Program Seminara besplatno možete pratiti preko Zoom aplikacije.   
Vet Webinar će biti bodovan od strane Veterinarske Komore Srbije.
OIE od nedavno promenio naziv u „World Organizat OIE od nedavno promenio naziv u „World Organization for Animal Health“
NOVI SLUČAJEVI POJAVE AVIJARNE INFLUENCE H5N1 KOD NOVI SLUČAJEVI POJAVE AVIJARNE INFLUENCE H5N1 KOD SISARA
Virus koji izaziva avijarnu influencu vezan je za pojavu oboljenja kod divljih i domaćih ptica, a mnoge ptice nose virus bez ikakvih simptoma.  U Viskonsinu je nedavno objavljeno da je nekoliko licisa zaraženo virusom avijarne influence virusa H5N1 (HPAI).
Pretpostavlja se da su se lisice zarazile ovim virusom tako što su jele zaražene ptice ili su bile u kontaktu sa njima u prirodi.
Ovaj slučaj kod  lisica je prvi out da je virus HPAI pojavi kod  sisara u SAD, a nakon ovoga su zabeleženi slučajevi kod lisica i u Minesoti i Mičigenu, kao i u Ontariju, u Kanadi.  Virus je potvrđen na Univerzitetu u Viskonsinu i od strane Nacionalne laboratorije veterinarske službe.
Kod obolelih lisica se razvila teška klinička slika, koja se završavala smrtnim ishodom. 
U toku 2021.  opisan je slučaj oboljevanja mladunaca lisica u Holandiji koji su bili zaraženi  virusom avijarne influence. 
Logično je da postoji zebnja da li lisice mogu da šire virus u okviru svoje populacije, kao i da li mogu da šire virus i na druge vrste.  Nova istraživanja ipak pokazuju da  neki sojevi HPAI mogu da se prenesi na pse, ali nema dokaza da psi mogu da razviju kliničke simtome ove bolesti ili da su važni u procesu prenošenja virusa.  Iako je rizik za pojavu H5N1 avijarne influence kod ljudi vrlo nizak, mutiranje ovog virusa u pravcu prilagođavanja na sisare izaziva zabrinutost  kod istraživača, jer se strahuju da rekombinovanje virusa avijarne influence u toku procesa inficiranja sisara hipotetički može da dovede do stvaranja novih sojeva, koji bi mogli da ugroze humanu populaciju.
Vijetnam je razvio vakcinu protiv Afričke kuge sv Vijetnam je razvio vakcinu protiv Afričke kuge svinja u saradnji sa SAD i
ima za cilj da postane prvi globalni izvoznik.  Ovaj virus koji je inače bezazlen za ljude, desetkovao je polulacije svinja
u Vijetnamu 2019.godine, a milioni životinja ubijeni su nakon izbijanja epidemije
u Mongoliji, Kambodži, Hong Kongu i kontinentalnoj Kini.  Kao posledica ovoga, cena
svinjetine je drastično porasla, a Vijetnam je najviše pogođen ovom bolešću u
Jugoistočnoj Aziji.
'Proizvodnja i komercijalna registracija vakcine je istorijski događaj', navodi
zamenik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Phung Duc Tien.  'Sigurno da ćemo proizvoditi vakcinu protiv svinjske kuge za domaću prevenciju i takođe ćemo imati za cilj da je izvozimo'.  Međutim, zvaničnici nisu dali vremenski okvir za uvođenje vakcine ili bilo kakve
naznake o kapacitetima Vijetnama da je proizvede u velikom obimu. Od 2020.
vijetnamski istraživači su radili sa naučnicima iz Sjedinjenih Država na NAVET-
ASFVAC.  Institut za poljoprivredna istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD je
poslao zvanično pismo Odeljenju za zdravlje životinja Vijetnama potvrđujući da je
vakcina NAVET-ASFVAC bezbedna i efikasna.  Imunitet dobijen vakcinom traje šest meseci.
Zvanična dozvola za promet za Vijetnam biće izdata u petak, 3.6.2022., saopštilo je nadležno
Ministarstvo.
Danas je Spasovdan, slava Naučnog instituta za ve Danas je Spasovdan, slava Naučnog instituta za veterinarastvo.  Srećan praznik 😊!
Ovaj četvorodnevni semnar bavi se bezbednošću h Ovaj četvorodnevni semnar bavi se bezbednošću hrane i hrane za životinje iz šire perspektive održivih sistema ishrane, fokusirajući se na potrebu implementacije pristupa „Jedno zdravlje – jedna životna sredina” i istraživanje mogućih razvoja  procene rizika. 
Događaj su zajednički osmislile EFSA i agencije Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Evropska agencija za hemikalije (ECHA), Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), Evropska agencija za lekove (EMA) – i Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC).  Sačuvajte ovaj datum!  Za registraciju , kliknite na link ispod:  https://www.one2022.eu/user/login?destination=/conference-registration
Da li psi mogu da nanjuše rak kod ljudi? Kao i m Da li psi mogu da nanjuše rak kod ljudi? 
Kao i mnoge druge bolesti, tumori ostavljaju specifične tragove ili miris na ljudskom telu ili u telesnim tečnostima. Ćelije raka, ili zdrave ćelije koje je napao rak proizvode i ispuštaju određene neprijatne mirise. 
U zavisnosti od tipa raka, psi mogu da detektuju ove mirise na koži, u dahu, urinu, fecesu i znoju. 
Oni mogu da  nanjuše neke supstance u jako niskim koncentracijama, što znači da su njihovi nosevi dovoljno osetljivi da detektuju tumor markere u ljudskom dahu, urinu i krvi. 
Istraživanja su pokazala da psi mogu da otkriju mnoge vrste raka. Na primer, studija slučaja objavljena u BMJ Case Reports Trusted Source opisuje kako se 75-godišnji muškarac javio lekaru nakon što je njegov pas uporno lizao leziju iza njegovog uha.
 Doktor je izvršio dijagnostički pregled i potvrdio da se radi o malignom melanomu.  Psi koji su obučeni za otkrivanje raka mogu da otkriju kolorektalni rak iz daha i vodenaste stolice ljudi sa visokim preciznošću, čak i u  za ranoj fazi. Psi takođe mogu otkriti rak pluća iz daha osobe. Jedna studija je otkrila da su dresirani psi imali veoma visoku stopu tačnosti u razlikovanju daha ljudi sa i bez raka pluća.  Jedna studija otkrila je da su psi obučeni samo za otkrivanje raka dojke takođe mogli i da  otkriju melanom i rak pluća, što znači da možda postoji miris  zajednički za različite vrste raka.
Činjenica da psi mogu otkriti rak ima velike prednosti za ljude. Otkrivanje  raka uz pomoć pasa predstavlja niskorizičnu, neinvazivnu metodu. Psi koje se koriste za otkrivanje bolesti su mobilni i mogu jako brzo da pronađu izvor mirisa. Takođe mogu da se koriste i u ustanovama za negu pacijenata ili u laboratorijama za identifikaciju raka u uzorcima tkiva ljudi za koje se sumnja da imaj rak.  Ova sposobnost pasa takođe može pomoći u razvoju mašina koje mogu pouzdano da otkriju tragove mirisa od raka, kao što su ‘elektronski nosevi’. Međutim, istraživanja su još uvek u toku, a efikasnost i pouzdanost otkrivanja raka uz pomoć pasa zahteva dalja istraživanja.
Trovanje salmonelom koja potiče iz belgijske čok Trovanje salmonelom koja potiče iz belgijske čokolade  Na osnovu izveštaja EFSA,18.maja 2022. prijavljeno je 324 slučaja trovanja salmonelom (dva soja)  u  12 zemalja EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Većina slučajeva zabeležena je  kod ljudi mlađih od 10 godina, a 41% njih je  hospitalizovano. Ova dva soja su otporna na više lekova, a neki su rezistentni i na dezinficijense na bazi jedinjenja amonijaka i hidrogen peroksida, ali ipak reaguju na azithromycin, ciprofloxacin, meropenem, i treću generaciju cefalosporina. U epidemiološkim istraživanjima se navodi da su određeni čokoladni proizvodi jednog brenda koji se proizvodi u Belgiji izvor infekcije. Dva soja  monofazne Salmonella Typhimurium nađena su na liniji proizvoda od mlećenice (buttermilk) između decembra 2021.i januara 2022.
 Mlaćenica (buttermilk ) je bila poreklom iz Italije gde  Salmonella nije zabeležena.  Italianski dobavljač je dostavio mlaćenicu u ostale pogone kompanije gde, na osnovu dokaza,  Salmonella nije detektovana.
 8.aprila 2022, Komisija za bezbednost hrane u Belgiji odlučila je da povuče dozvolu za proizvodnju ovoj kompaniji usled nedostatka garancija za bezbednost proizvoda. Kompanija je povukla proizvode i izdato je javno upozorenje nadležnim organima u više zemalja.  Ova zaraza proširila se veoma brzo, a u najvećem riziku od ozbiljne infekcije bila su deca. Zatvaranjem postrojenja i povlačenjem proizvoda smanjen je rizik od daljeg širenja. Ipak, osam slučajeva se ne može objasniti konzumiranjem proizvoda od čokolade poreklom iz ove fabrike, što znači da postoji još izvora ove infekcije.  Ovo je primer da izvor trovanja salmonelom ne moraju nužno da budu jaja, živinsko meso i slični proizvodi .
Majmunske boginje Majmunske boginje izaziva DNK v Majmunske boginje 
Majmunske boginje izaziva DNK virus koji pripada Ortomiksovirusima  koji je blizak virusu  malih boginja, a bolest je dobila naziv  zbog  prve detekcije ovog virus kod majmuna  1958. godine. Ovaj virus se može preneti na ljude preko  divljih sisara, kao što su glodari.  U proseku oko 2000 slučajeva majmunske groznice se javi najčešće u centalnoj i zapadnoj Africi. Nesvakidašnja pojava je prijava većeg broja slučajeva ove bolesti van Afričkog kontinenta.
Bolest je prvi put otkrivena 7. maja 2022. u Velikoj Britaniji gde je ukupno prijavljeno  devet potvrđenih slučajeva.  Nakon ovog slučaja Evropska Unija potvrdila je 26 slučajeva majmunskih boginja  do 18. maja:  u  Belgiji (2), Francuska (1), Portugal (14), Španija (7) i Švedska (1 j). Portugal je nakon toga prijavio 20 sumnjivih slučajeva, a Španija 23 koji čekaju laboratrorijsku potvrdu. Ukupno do 14. maja kako navodi Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) bilo je 37 potvrđenih slučajeva  majmunskih boginja koji nisu bili povezani sa putovanjima  u svetu,  a od toga 36 slučajeva u zemljama Evropske Unije. 
Većina potvrđenih slučajeva utvrđena je kod mlađih muškaraca  koji su su se identifikovali kao individue koje su imale seksualni odnos sa muškarcima (MSM). Do sada nije zabeležen smrtni ishod, a samo dve individue kod kojih je zabeležena ova bolest su zadržane na bolničkom lečenju.  Ovo je prvo pojavljivanje ove bolesti u Evropi  bez epidemiološke veze sa Zapadnom i Centralnom Afrikom.  Majmunske boginje imaju  umeren potencijal širenja u humanoj populaciji.  Moguće je širenje kapljično ili kontaknom sa inficiranim lezijama. Verovatnoća prenošenja ovog virusa po navodima ECDC  između individua bez bliskog kontakta  je niska.
Klinička manifestacija  majmunskih boginja je obično  blaga. Zapadnoafrička klada koja je takođe utvrđena u ovim slučajevima izbijanja u Evropi  ima procenat smrtnosti od 3,3 % u Nigeriji.  Smrtnost je veća u u populaciji dece i mlađoj populaciji. Većina ljudi se oporavi od ove bolesti nakon 2 nedelje.
Load More... Follow on Instagram

NAŠI ISTRAŽIVAČI NA „ResearchGate“-u


PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

FEJSBUK  / INSTAGRAM

Log In

INSTITUT

BIRDPROTECT

BIRDPROTECT.EU

JAVNE NABAVKE

INFORMACIJE O JAVNIM NABAVKAMA

PREUZIMANJE

PREUZIMANJE RAZNIH DOKUMENATA

REROZITORIJUM

REPOZITORIJUM INSTITUTA

JEZIK/LANGUAGE

Odabir pisma

ĆIRILICA  |  LATINICA
Scroll to top

Ovaj sajt koristi kolačiće. Dalje korišćenje sadržaja našeg sajta, podrazumeva Vaš pristanak na upotrebu osnovnih kolačića koji su neophodni za funkcionalnost našeg sajta.

PRIHVATIPolitika privatnostiPolitika upotrebe kolačića

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Politika privatnosti
Accept settingsHide notification only
Pozovi dežurni broj