• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • LinkedIn
  • српски српски српски sr
  • English English енглески en
Пријем узорака пон-пет, 7-15 сати: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; дежурни телефон пон-нед, после 15 сати: 064/818 54 38.
НАУЧНИ ИНСТИТУТ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО "НОВИ САД"
  • Почетак
  • Вести
    • Портал о пчелама
  • О нама
  • Истраживачки тим
  • Одељења
  • Пројекти
  • Архив вет.мед.
  • Контакт
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / Afrička kuga svinja3 / Инструкција корисницима ловишта

МИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ,ШУМАРСТВА И ВОДОПРИВРЕДЕ,  Управа за шуме под бројем: Службено/2019-10,  05.02.2019. године , а у складу са мерама спречавања уношења заразне болести -афричке куге свиња, доноси инструкцију корисницима ловишта, коју можете овде прочитати у целости.

ИНСТРУКЦИЈА  КОРИСНИЦИМА ЛОВИШТА

У складу са одредбама члана 26. Закона о дивљачи и ловству („Службени гласник PC”, број 18/10) и одредбама Наредбе о предузимању мера за спречавање уношења, појаве, откривања. ширења, сузбијања и искорењивања заразне болести Афричке куге свиња (Pestis suum africana) у Републику Србију („Службени гласник PC”, број 6/19), корисници ловишта на територији Републике Србије дужни су да у циљу спровођења биосигурносних мера ради спречавања уношења, појаве, откривања, ширења, сузбијања и искорењивања заразне болести Афричке куге свиња (у даљем тексту: АКС), у складу са прописима из области ветеринарства и ловства и актуелоном епизоотиолошком ситуацијом, поступају по следећем:

1.      Корисник ловишта спроводи биосигурносне мере у ловиштима, у погледу спречавања уношења, појаве, откривања, ширења, сузбијања и искорењивања заразне болести АКС према упутствима органа надлежног за ветеринарство, ветеринарских организација и надлежне ветеринарске инспекције, као и органа надлежног за ловство.

2.      Ради спречавања уношења, појаве, откривања,  ширења, сузбијања и искорењивања заразне болести АКС у Републику Србију, корисницима ловишта се забрањује увоз и провоз пошиљки живих домаћих и дивљих свиња, меса и производа од меса домаћих и дивљих свиња, као и споредних производа пореклом од домаћих и дивљих свиња, у/из или кроз ловиште,  ако те пошиљке воде порекло из земље (подручја/региона) захваћене афричком кугом, осим меса и производа од меса термички третираног у херметички затвореној посуди (конзерве), са постигнутом Fo вредношћу од три или више, односно производа од меса термички третираног на минималној температури од +80° С, која се мора постићи у месу и/или свим деловима током обраде.

Увозна дозвола, односно дозвола за провоз пошиљки из тачке 2. ове инструкције може да се прибави од надлежног органа ако не постоји ризик по здравље животиња и здравље људи што се утврђује анализом ризика у складу са чланом 124. став 4. Закона о ветеринарству, при чему наведене пошиљке морају бити праћене исправним међународним ветеринарским потврдама, односно сертификатом.

3.      Корисници ловишта су дужни, у складу са прописима из области ветеринарства и ловства,  да спроводе следеће опште мере у ловиштима:

1)     појачају праћење бројног и здравственог стања, као и понашања дивљих свиња у ловишту и обезбеде систем континуираног надзора од стране лица која обављају стручне и ловочуварске послове у ловишту (у даљем тексту: стручна и ловочуварска служба),

2)     у потпуности спроведу план одстрела дивљих свиња планиран годишњим планом газдовања ловиштем за текућу ловну годину,

3)     у случају да је у ловишту утврђено веће бројно стање дивљих свиња од оптималног фонда дивљих свиња утврђеног планским документом, поступе у складу са чланом 27. став 2. Закона о дивљачи и ловству и успоставе бројност дивљих свиња у складу са планским документом,

4)     пријаве нађене мртве дивље свиње и/или њихове делове (у даљем тексту: лешеви) без одлагања, а најкасније у року од 2 сата, надлежном ветеринарском и ловном инспектору, уз навођење географских координата и/или детаљног описа локације, односно места где је леш пронађен, ради хитног организовања узимања потребних узорака за дијагностичка испитивања и налагања ветеринарско-санитарних мера у складу са посебним прописом,

5)     поступају са лешевима дивљих свиња на начин прописан актима и прописима из области ветеринарства.

6)     најкасније у року од 2 сата од извршеног санитарног острела дивље свиње или одстрела дивље свиње у дијагностичке сврхе, пријаве исти надлежном ловном и ветеринарском инспектору, ради узимања узорака и предузимања даљих мера у складу са посебним прописом,

7)     месо од дивље свиње одстрељене током санитарног одстрела не може се користити за људску исхрану пре завршетка ветеринарско-санитарног прегледа и добијања негативних резултата дијагностичког испитивања на АКС,

8)     одлагање и уништавање нејестивих унутрашњих органа (желудац, танка, дебела црева и др) врше на безбедан начин,

9)     најкасније у року од 2 сата од евисцерације одстрељених дивљих свиња (расецања трупа и узимања паренхиматозних органа), приликом које су уочене патолошке промене које би указивале на сумњу на појаву АКС, исте пријаве надлежном ветеринару или ветеринарском инспектору.

У случају да није могуће обезбедити присуство ветеринара за вршење евисцерације, евисцерацију одстрељених дивљих свиња мора да изврши лице из стручне односно ловочуварске службе, уз предузимање свих мера личне безбедности (употреба заштитних рукавица и друге опреме којом се обезбеђује безбедност лица које врши евасцерацију),

10)    не користе помије за исхрану дивљих свиња,

11)   примењују одговарајуће биосигурносне мере у ловишту којима се спречава контакт између дивљих и домаћих свиња због могућег ширења АКС,

12)   сваког понедељка за претходну недељу достављају недељне извештаје надлежном ловном и ветеринарском инспектору о стању у ловишту и предузетим мерама на раном откривању, спречавању уношења, ширења. као и сузбијања и искорењивања заразне болести АКС у ловишту за које су добили право газдовања у складу са прописима из области ловства.

4.     У ловиштима установљеним на територији Републике Србије која се копненим и воденим делом граничи са Републиком Румунијом, поред наведених општих мера које се спроводе на целокупној територији Републике Србије, спроводе се и посебне мере које предузимају корисници тих ловишта, као и посебне мере које обухватају епизоотиолошко истраживање и инспекцијски надзор.

5.     Корисници ловишта која су установљена на територији Републике Србије која се копненим делом граничи са Републиком Румунијом, a то су:
Редни

број

Назив ловиштаОпштинаНазив корисника ловишта
1.КочоватНови КнежевацЛУ Кочоват
2.КоштанацНова ЦрњаЈ1У Нова Црња
3.КараулаКикиндаЛУ Велебит-Банатско Велико Село
4.ТеремијаКикиндаЛУ Наково
5.МелећинКикиндаЛУ Фазан-Нови Козарци
6.Висока гредаКикиндаЛУ Перјаница
7.Варошки ритКикиндаЛУ Кикинда
8.Велики ритЧокаЛУ Дропља
9.Стари Бегеј-северЖитиштеЛУ Житиште
10.ВучјакСечањЛУ Тамиш
11.Тамиш – БрзаваСечањЛУ Горњи Тамиш
12.БрзаваПландиштеЛУ Брзава
13.Стари Бегеј-југЖитиштеЛУ Житиште
14.ЈТупусВршацЛУ Ловац
15.КошаваВршацЛУ Фазан-Вршац
16.Караш-КуштиљВршацЛУ Караш-Куштиљ
17.НераБела ЦркваЛУ Ловац
18.Делиблатска

пешчара

ПанчевоЈП Војводинашуме
19.Вршачке планинеВршацЈП Војводинашуме
20.EcoagriБела ЦркваЛУ Ecoagri Serbia A.D.

дужни су да, у складу са тренутном епизоотиолошком ситуацијом. организују појачани одстрел дивљих свиња до висине биолошког минимума у односу на матични фонд дивљих свиња утврђен планским документом корисника ловишта за текућу ловну годину. Под биолошким минимумом популације, у смислу ове инструкције подразумева се бројно стање популације у висини од 50% прописаног матичног фонда дивљих свиња.

Мера из ове тачке Инструкције не примењује се у ограђеним деловима ловишта.

Корисник ловишта из ове тачке Инструкције дужан је да, под надзором ловног инспектора, изврши ревизију годишњег плана газдовања ловиштем у складу са наложеном мером.

6.   Корисници ловишта која су установљена на територији Републике Србије која се воденим делом граничи са Републиком Румунијом. a то су:
Редни

број

Назив ловиштаОпштинаНазив корисника ловишта
1.СтигПожаревацЛУ Војвода Миленко
2.ХрастовачаКучевоЈП „Србијашуме“
3.Рамски ритВелико ГрадиштеЛУ
4.ЛиповачаГ олубацЛУ Пек-Браничево
5.Туманска рекаГ олубацУдружење за гајење, заштиту и лов дивљачи
6.НП ЋердапДоњи МилановацЈП НП Ћердап
7.КључКладовоЛУ Кључ
8.ЖивицаБрза ПаланкаЛУ Мали јастреб 1900
9.Неготинска крајинаНеготинЛУ Хајдук Вељко Петровић 1896

дужни су да, у складу са тренутном епизоотиолошком ситуацијом, организују појачани одстрел дивљих свиња до постизања бројности од 70% матичног фонда дивљих свиња утврђеног планским документом корисника ловишта за текућу ловну годину.

Мера из ове тачке Инструкције не примењује се у ограђеним деловима ловишта.

Корисник ловишта из ове тачке Инструкције дужан је да, под надзором ловног инспектора, изврши ревизију годишњег плана газдовања ловиштем у складу са наложеном мером.

7. Мере појачаног и редукционог одстрела из тач. 5. и 6. ове инструкције примењују се без посебног одобрења и у време кад је лов забрањен.

8. Корисник ловишта дужан је да одмах по сваком одстрелу дивље свиње извршеном у складу са тач. 5. и 6. ове инструкције обавести надлежног ловног и ветеринарског инспектора и да редовно води евиденцију о сваком одстрелу, а која садржи нарочито: место и датум лова, број ловне карте ловца, број дозволе за лов, број извештаја о извршеном лову и податке о одстрељеној дивљачи (број одстрељених јединки, пол, процењена старост, процењена трофејна вредност одстрељене јединке, као и број евиденционе маркице искоришћене за обележавање одстрељене дивљачи).

9.   Поред посебних мера из тач. 5, 6. и 7. ове инструкције, корисници ловишта установљених на територији Републике Србије која се копненим и воденим делом граничи са Републиком Румунијом, дужни су да предузимају и следеће посебне мере:

1)  при уговарању лова,  односно пре издавања дозволе за лов или пре почетка лова, прибаве изјаву од сваког лица које учествује у лову о његовим ловним активностима у претходних 30 дана. а које се нарочито односе на његово учешће у лову у државама у којима је дијагностикована АКС;

2)  обезбеде услове да особе које су биле у непосредном контакту са одстрељеним и/или угинулим дивљим свињама и њиховим деловима, по завршетку активности (лов. преношење, евисцерација. службена контрола, нешкодљиво уништавање, транспорт и др), обавезно очисте, оперу и дезинфикују одећу, коришћену обућу и опрему;

3)     по обављеном транспорту обавезно спроведу мере дезинфекције возила, опреме и одеће лица укључених у транспорт;

4)     обезбеде узимање узорака у циљу спровођења дијагностичких испитивања, у складу са прописима из области ветеринарства;

5)     месо одстрељене дивље свиње и/или било који њен део. укључујући и трофеје, који се прегледају у складу са планом дијагностичког испитивања могу ставити у промет искључиво по добијању негативног резултата на присуство вируса АКС;

6)     до добијања резултата лабораторијских испитивања месо одстрељене дивље свиње и/или било који њен део, укључујући и трофеје, морају бити ускладиштени у објекту намењеном за привремено складиштење меса и органа дивљачи;

7)     врше претрагу у ловишту у циљу проналажења лешева дивљих свиња, као и превожења. преношења и уклањања лешева под надзором ловног и ветеринарског инспектора;

8)     израде карте претраге у ловиштима којима газдују, са утврђеним и уцртаним границама делова ловишта у којима се налазе природна станишта дивљих свиња;

9)     обезбеде уништавање и нешкодљиво уклањање лешева дивљих свиња под надзором надлежног ветеринарског инспектора закопавањем или спаљивањем на месту проналаска лешева дивљих свиња, закопавањем на месту које је одређено за ту сврху – јаме гробнице или одвожењем у објекат одобрен за сакупљање, прераду и уништавање споредних производа животињског порекла прве категорије;

10)   спроводе и поштују забрану уношења у ловиште меса свиња и производа од свињског меса неконтролисаног порекла намењених за исхрану људи, односно ако не потичу из одобрених објеката и ако нису у оригиналном паковању и/или прописно декларисани;

11)   спроводе и поштују забрану уношења и коришћења у ловишту хранива (волуминозна, кабаста и зрнаста храна) и концентрованих смеша за исхрану дивљих свиња, без контролисаног порекла.

10.  Лов на дивље свиње у ловиштима установљеним на територији Републике Србије која се копненим и воденим делом граничи са Републиком Румунијом организује се, у складу прописима из области ловства, као групни и појединачни и то:

1)     групни лов на дивље свиње се организује под условом да је корисник ловишта претходно пријавио организацију групног лова писаним путем надлежном ловном и ветеринарском инспектору (најкасније 48 сати пре термина планираног за лов) и под условом да су у потпуности испуњени сви биосигурносни услови, у складу са прописима из области ловства и ветеринарства;

2)     појединачни лов на дивље свиње и лов на остале ловне врсте дивљачи корисник ловишта организује без додатних ограничења. у складу са прописима из области ловства и ветеринарства, под условом да су у потпуности испуњени сви биосигурносни услови. у складу са прописима из области ловства и ветеринарства.

11.    У случају уочавања појаве АКС у ловишту, корисник ловишта мора применити правила брзог упозоравања и хитног реаговања у складу са посебним прописом којим се утврђује начин управљања у кризним ситуацијама.

12.    Републичка и покрајинска ловна инспекција дужна је да прати и предузима активности и мере на спровођењу ове инструкције.

13.    Ова инструкција ступа на снагу наредног дана од дана објављивања на интернет страници Министарства пољопривреде, шумарства и водопривреде – Управе за шуме.

Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

ПРАТИТЕ НАС НА ФЕЈСБУКУ

ИНСТАГРАМ

niv.ns

Kako navodi izveštaj EFSA-e i Evropskog centra z Kako navodi izveštaj EFSA-e i Evropskog  centra za kontrolu zaraznih bolesti (ECDC)  za 2021. godinu, došlo je do ukupnog povećanja prijavljenih slučajeva zoonoza i epidemija koje se prenose hranom u poređenju sa prethodnom godinom, ali brojke su i dalje znatno ispod onih iz godina pre pandemije.  Opšti pad u poređenju sa godinama pre pandemije u prijavljenim slučajevima i epidemijama verovatno je povezan sa merama kontrole kovida 19, koje su još uvek bile na snazi 2021. Među retkim izuzecima su broj slučajeva jersinioze i izbijanja listerioze izazvane hranom, čiji je broj veći od onog pre pandemije.  Najčešći uzrok bolesti koje se prenose hranom bila je salmonela, koja je činila 19,3% (773) od ukupnog broja. Bolesti koje se prenose putem hrane razlikuju se od ostalih bolesti po tome što se definišu kao situacije gde se najmanje dve osobe zaraze istom bolešću od iste kontaminirane hrane. Najčešći izvori izbijanja salmoneloze bila su jaja, proizvodi od jaja i „mešana hrana“, što su obroci sastavljeni od različitih sastojaka.  Broj slučajeva bolesti izazvanih bakterijom Listeria monocitogenes (23) bio je najveći ikada prijavljen. Ovo bi moglo biti posledica povećane upotrebe tehnike sekvenciranja celog genoma, koje omogućavaju naučnicima da bolje otkriju i definišu epidemije.  Izveštaj uključuje ukupne prijavljene slučajeve zoonoza. Kampilobakterioza je i dalje najčešće prijavljivana zoonoza, pri čemu se broj prijavljenih slučajeva povećao na 127.840 u poređenju sa 120.946 u 2020. Piletiina i ćuretina su bili najčešći izvor. Salmoneloza je bila druga najčešće prijavljivana zoonoza, koja pogađa 60.050 ljudi u poređenju sa 52.702 u 2020. Sledeće najčešće prijavljene bolesti bile su jersinioza (6.789 slučajeva), infekcije izazvane E. coli koja proizvodi šigatoksin (6.084 slučaja) i listerioza (2.18 slučajeva) .  Izveštaj je sačinjen na osnovu  podataka iz 27 zemalja Evropske Unije, Engleske, Severne Irske i 9 zemalja koje nisu članice EU.  Izveštaj takođe uključuje podatke o Micobacterium bovis/caprae, Brucella, Trichinella, Echinococcus, Tokoplasma gondii, besnilu, Q groznici, infekcijama virusom Zapadnog Nila i tularemiji.
Sazrelo meso nema dodatnih rizika u poređenju sa Sazrelo meso nema dodatnih rizika u poređenju sa svežim ako sazreva u kontrolisanim uslovima, zaključili su stručnjaci EFSA.  Sazrevanje mesa je proces tokom kojeg mikrobi i enzimi deluju na meso kako bi razbili vezivno tkivo, čime meso omekšava i dobija bogatiji ukus.
 Ovo se može postići putem dve metode: vlažno sazrevanje i suvo sazrevanja. Vlažno sazrevanje koristi se za goveđe, svinjsko i jagnjeće meso koje se čuva i hladi u vakum pakovanju, dok se govedina koja suvo sazreva čuva u frižideru bez pakovanja tako da je površina koja se seče pre pripreme suva.  “Sazrelo meso je poslednjih godina postalo sve popularnije u prehrambenoj industriji i restoranima, ali do sada nije bilo poznato koliko je takvo meso bezbedno. Saveti EFSA pružaju solidnu naučnu osnovu za sve koji se bave  proizvodnjom sazrelog mesa koje je bezbedno’.  Ne postoje dodatni rizici pod uslovom da se specifična kombinacija vremena i temperature prati  tokom procesa sazrevanja. Na primer, suvo sazrelo goveđe meso može se smatrati bezbednim kao i sveže goveđe ako odleži do 35 dana na temperaturi od 3°C ili nižoj.  Kako se određuju nivoi bezbednosti?  Stručnjaci EFSA-e su proučavali trenutnu praksu i pronašli relevantne patogene i bakterije koje se mogu razviti i preživeti tokom procesa sazrevanja, a koje mogu biti štetne po zdravlje. One uključuju E. coli (STEC) (posebno kod govedine), Salmonella spp., Staphylococcus aureus, Listeria monocytogenes, enterotoksične sojeve Yersinia spp., Campylobacter spp. i Clostridium spp.
Oni su opisali uslove, izražene kao kombinacije vremena i temperature procesa sazrevanja pod kojima bi proizvodnja suvog i vlažnog sazrelog mesa obezbedila isti nivo bezbednosti kao i sveže meso.  U slučaju suvo sazrelog mesa, stručnjaci su takođe savetovali da temperatura površine ne prelazi 3°C tokom procesa sazrevanja. To je zato što na višim temperaturama buđ može rasti na površini suvog sazrelog mesa, a neke od ovih plesni prirodno proizvode mikotoksine - toksična jedinjenja koja mogu imati štetne posledice po zdravlje.
Sistem upravljanja kvalitetom hrane (hasap)  koji se koristi za bezbednosti svežeg mesa je promenljiv i na sazrelo meso.
Ptičiji grip koji se širi među kunama znak za u Ptičiji grip koji se širi među kunama znak za uzbunu  Kada su kune na velikoj farmi u Galiciji, regionu na severozapadu Španije, počele da umiru u oktobru 2022., veterinari su u početku mislili da bi krivac mogao biti SARS-CoV-2, koji je pogodio farme kuna u nekoliko drugih zemalja. Ali laboratorijski testovi su ubrzo otkrili da je u pitanju nešto strašnije: smrtonosni virus ptičjeg gripa H5N1. 
Vlasti su odmah stavile radnike na farmi u karantin. Više od 50,000 kuna u objektu je ubijeno, a njihovi leševi uništeni. 
Niko od radnika na farmi se nije zarazio. Virusolozi upozoravaju da bi H5N1, koji se sada sada intenzivno širi među pticama širom sveta, mogao da napadne druge farme kuna i da postane još infektivniji.  Ranije je bilo izveštaja o izbijanju ptičjeg gripa na farmama kuna u Kini, ali nema jasnih dokaza da se virus širio između životinja. Kod ove epidemije u Španiji, izgleda da nema sumnje da jeste. U teoriji, sve bolesne životinje mogle su da pokupe virus iz hrane u kojoj su se nalazili živinski nusproizvodi, ali epidemija H5N1 nije prijavljena u regionu gde se nalaze farme živine i klanice koje snabdevaju hranom. A virus se širio od kaveza do kaveza, kao što se i očekivalo kada su kune u pitanju. Lanac infekcija je možda počeo nakon što je jedna životinja uhvatila bolesnu pticu i uvukla je u svoj kavez.
Biosigurnosne mere moraju da se pooštre na farmama kuna i da bi se izbegao kontakt ovih životinja sa pticama. Epidemija ponovo stavlja u središte pažnje rizike uzgoj kuna. Holandija, koja je već odlučila da ukine uzgoj kune do 2024. godine iz etičkih razloga, zatvorila je sve preostale farme 2021. Danska je uništila sve kune u zemlji 2020. godine, ali je zabrana uzgoja kune istekla početkom ove godine.  Izvor: Science Magazine
Ulaganja u stočarsku proizvodnju opterećenje ut Ulaganja  u stočarsku proizvodnju opterećenje uticajem na klimatske promene  U  časopisu „Science Magazin“ („Animal agriculture’s potential financial risks“, autora Divya Naraina) koji je objavljen u najnovijem broju od  27.1. 2023., navodi se da je sa udelom emisije gasova od 16.5%  u efektu staklene bašte na globalnom nivou, stočarska proizvodnja je jedan od ključnih faktora klimatskih promena, odmah iza fosilnih goriva.  Proizvodnja soje, od čega se 3/4 koristi kao hrana za životinje i u proizvodnji govedine su dva najvažnija faktora koja doprinose krčenju amaznoskih šuma.  Farme stoke predstavljaju rizik za više od 17.900 vrsta koje su na Crvenoj listi ugroženih vrsta. Pošto ovi rizici po životnu sredinu koje nosi stočarstvo mogu da dovedu i do niza poslovnih rizika,  društveno odgovorna preduzeća su sigurnija ulaganja od onih koja nanose štetu životnoj sredini.  Stoga, kompanije koje se bave stočarstvom treba da mere i obelodanjuju svoje uticaje na životnu sredinu.  Poslovna praksa koja degradira životnu sredinu može dovesti do rizika u vidu trgovinskih ograničenja, strožih ekoloških propisa  i sudskih sporova. Finansijski gubici koji nastaju kao posledica ovoga mogu da imaju uticaj i na investiture. Na primer, Evropska unija (EU) se nedavno složila oko novog zakona koji zabranjuje uvoz robe koja je na neki način povezana sa krčenjem šuma, kao što su govedina i soja. Da bi zadržali podobnost za uvoz u EU, dobavljači se suočavaju sa strogim zahtevima.  Slično tome, Novi Zeland će postati jedna od prvih zemalja koja će oporezovati emisije gasova sa efektom staklene bašte iz sektora stočarstva. U međuvremenu, američki proizvođač svinjskog mesa Smithfield Foods bio je primoran da plati milionske odštete zbog zagađenja iz svojih laguna.  Ipak, finansijski sektor ne uzima na adekvatan način u obzir finansijske rizike vezane za životnu sredinu prilikom donošenja investicionih odluka u domenu stočarstva. Između 2015. i 2020. godine, 2.500 investicionih firmi, banaka i penzionih fondova uložilo je više od 478 milijardi dolara u mesne i mlečne kompanije širom sveta.
Avijarna inflenca preti i tropskim pticama Visoko Avijarna inflenca preti i tropskim pticama  Visoko patogeni virus ptičjeg gripa (HPAIv) koji se proširio Holarktičkim regionom 2022. godine, stigao je u Južnu Ameriku.  Bolest preti morskim i kopnenim pticama, uključujući i ugrožene vrste. Za ublažavanje ove epidemije biće potrebno prikupljanje informacija u realnom vremenu i koraci za sprečavanje širenja bolesti.
Samo duž peruanske obale, HPAIv je ubio više od 22.000 divljih ptica za samo 4 nedelje 2022. godine, uglavnom peruanskih pelikana (Pelecanus thagus). Postojeća peruanska populacija pelikana u zaštićenim obalnim područjima iznosi oko 124.000 (4). Virus je takođe ubio skoro ugrožene guanajske kormorane (Leucocarbo bougainvilliorum). Ove ptice su  od velikog ekonomskog značaja.  HPAIv se širi po celom kontinentu. Do decembra 2022. virus je pronađen kod ptica u Ekvadoru, Kolumbiji, Venecueli i Čileu. Pored morskih ptica, virus bi mogao da ugrozi i lešinare, kao i u drugim regionima sveta, uključujući i andskog kondora (Vultur griphus).  Do prenošenja virusa moglo bi doći ako ovi lovci konzumiraju zaražene leševe dok putuju iz regiona Anda do obale.  Apeluje se na peruanske i druge južnoameričke vlasti i menadžere za zaštitu prirode da preduzmu korake za praćenje i ublažavanje širenja ove bolesti. Ažurne informacije o pogođenim vrstama divljih ptica i broju ptica preostalih u regionu biće neophodne da bi se razumeo stepen uticaja HPAIv. S obzirom na poteškoće u kontroli patogena u nastajanju, smanjenje zagađenja životne sredine, prekomerna eksploatacija resursa i gubitak staništa takođe treba da budu hitan prioritet. Smanjenje drugih rizika će pružiti populaciji ptica veće šanse protiv novih patogena.  Izvor: Science Magazine
Prva odobrena vakcina u Americi namenjena za pčel Prva odobrena vakcina u Americi namenjena za pčele  Biotehnološka kompanija u Džordžiji dobila je uslovno odobrenje od američkog Ministarstva poljoprivrede za prvu vakcinu za pčele protiv američke kuge pčelinjeg legla (AKPL), što bi moglo da pomogne da se uspostavi kontrola niza patogena, koje nanose štetu pčelinjim zajednicama. To je prva vakcina odobrena je za sve insekte u SAD-u.  Pre nego što počnete da zamišljate da se mali špric koji  se ubrizgava u pčelu, vakcinu  koja sadrži mrtve larve Paenibacillus-a larvae, bakterije koja izaziva AKPL – moramo da istaknemo da ova vakcina dolazi u obliku hrane za pčele. Vakcina je inkorporirana u matični mleč i šećernu pogaču koja se daje maticama. Kada je progutaju, vakcina se zatim deponuje u njihovim jajnicima, razvijajući imunitet na ovog uzročnika mladoj matici dok je još u larvenom stadijumu.  Naučnici su dugo pretpostavljali da insekti ne mogu da steknu imunitet jer im nedostaju antitela, proteini koji pomažu imunološkom sistemu mnogih životinja da prepozna bakterije i viruse i da se bori protiv njih. Kada su naučnici shvatili da insekti zaista mogu da steknu imunitet i prenesu ga na svoje potomstvo, dr Freitak je htela da objasni kako su to uspeli.
Godine 2015., ona i još dva istraživača su identifikovala specifične proteine koji izaziva imuni odgovor kod potomstva i shvatili da kod ovih insekata može da se razvija imunitet koji se prenosi na potomstvo pčelinje zajednice.  Klinička ispitivanja ove vakcine vršena su u Severnoj Dakoti i Kaliforniji na oko 800 matica. 
Predstavnici kompanije koja  je proizvela ovu vakcinu  trenutno prikupljaju potrebne podatke vezanih za bezbednost, efikasnosti , čistoću samom proizvoda da bi dobila potpuno odobrenje za registraciju ove nove vakcine. Takođe iz kompanije poručuju da ova vakcina može da postane model i za  razvijanje drugih bioloških preparata  za druge bolesti koje pogađaju pčele.  Izvor: https://www.nytimes.com/2023/01/07/science/honeybee-vaccine.html
Sa velikim zadovoljstvom Vas pozivamo na 15. EPI Sa velikim zadovoljstvom Vas pozivamo na  15.  EPIZONE godišnji skup  Skup će se održati od 26. do 28. aprila 2023. godine u Novom Sadu, Srbija, a domaćin će biti Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Nacionalni istraživački institut za zdravlje životinja.
Tema 15. godišnjeg skupa biće 'Nove perspektive za novu eru', a cilj EPIZONE 2023 je da ukaže na važna pitanja u okviru oblasti istraživanja i kontrole epizootskih bolesti danas.
Fokus će biti na aktuelnim istraživačkim naporima u oblasti epizootskih bolesti stoke, odnosno različitih životinjskih vrsta, ali i divljači.  Pozvani predavači podeliće svoje znanje i dace trenutni pregled situacije za različite epizootske i novonastale bolesti. Biće predstavljene usmene i poster prezentacije o nedavnim istraživanjima EPIZONE tema uključujući patogenezu, patologiju i imunologiju, dijagnozu, epidemiologiju, procenu rizika i nadzor i kontrolu epizootskih bolesti. Pored toga, posebna pažnja biće posvećena afričkoj svinjskoj kugi i ptičjem gripu zbog njihove nepovoljne epizootske situacije i razornog uticaja na zdravlje životinja, javno zdravlje i privredu.  Mesto održavanja biće „Master kongresni centar“ Novosadskog sajma, u širem centru Novog Sada. Grad Novi Sad je multikulturalni grad sa bogatom istorijom i kao Evropska prestonica kulture 2022. godine ima šta da ponudi našim učesnicima. Biće to odlična prilika da učesnici EPIZONE upoznaj nove ljude i ostvare saadnju. 
Radujemo se što ćemo Vas ugostiti u našem prelepom gradu na Dunavu u aprilu 2023!  Više informacija na: https://www.epizone-eu.net/en/home/annual-meeting-2023.htm
Pčele i bumbari slabije vide crvenu boju, ali p Pčele i bumbari  slabije vide crvenu boju, ali  poseduju  neobična čula  Vid pčela i čoveka se  mnogostruko razlikuje.  Verovatno niste znali da pčele  lošije vide nijanse crvene boje. Obe vrste poseduju receptore za tri boje, svaki sa najvišom osetljivošću za određenu talasnu dužinu. Za razliku od ljudi koji su potpuno slepi za utra-ljubičastu svetlost (talasna dužina 300-400 nm), pčele poseduju specijalizovane receptore za ovaj region spektra.
 Sa druge strane,  osetljivost  receptora pčela na  talasne dužine preko 650 nm , odnosno na nijanse  crvene boje  je mnogo niža  nego što je to slučaj kod čoveka. Na ovaj način naše prijateljice apsolutno imaju  drugačiju sliku  našeg sveta.
Većini ljudi je poznato da se pčele kao i druge vrste u prostoru orjentišu na osnovu sunca, takozvanog “sunčanog kompasa”. Ali, verovatno mnogi od vas nisu znali da u situacijama  kada su vremenske prilike takve da je sunce apsolutno zaklonjeno, pčele i bumbari u svojim očima poseduju specijalne receptore koje reaguju na polarizovanu svetlost poreklom od sunca i na osnovu  signala koji dobijaju preko ovih receptora mogu takođe da se orjentišu u prirodi.  Pored čula vida  ove vrste su opremljeni i drugim čulima koje ljudi  ne poseduju. Naime, pčele  i bumbari mogu da registruju magnetno i električno polje.  Pčele koje lete imaju pozitivno naelektrisanje, dok  cveće koja raste na  zemlji je “uzemljeno” i ima negativno naelektrisanje. Receptori koji  mogu da detektuju električno polje  pomažu pčelama da  prepoznaju  cvetove koje su  već bili posećeni od drugih insekata  prilikom skupljanja nektara i pri tome doneli pozitivno naelektrisanje na cvetove.  Pošto je prikupljaju nektara mukotrpan posao, na ovaj način pčele i bumbari ne troše svoju energiju na  obilazak cvetova sa kojih su drugi insekti, pre njih  već pokupili nektar.
Potrudite se da tokom praznika dajete psima zdrave Potrudite se da tokom praznika dajete psima zdrave poslastice
Neki psi uživaju u tome da mole za hranu; mogli bi čak i da ukradu nešto sa tanjira ili stola kada misle da ih niko ne gleda. 
Ipak, ostaci hrane nisu uvek zdravi za pse i vremenom mogu stvoriti zdravstvene probleme. Zbog toga stručnjaci podsećaju vlasnike kućnih ljubimaca da obrate posebnu pažnju na hranu koju jedu njihovi “krzneni” prijatelji, posebno tokom praznika.
Zdrav pas može da dobije  u malim količinama namirnice sa niskim sadržajem masti i visokim sadržajem vlakana kao što su voće (osim grožđa i suvog grožđa), povrće i pileća prsa bez kožice.  Međutim, hrana bogata mastima ili veći komadi hrane koji mogu opstruirati jednjak manjeg promera mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Često tokom praznika dolazi do gutanja stranog tela jer se psima daju pileće kosti ili meso sa kostima, a gušenje od kostiju može biti smrtonosno.  Problemi koje je teže rešiti potiču od stalnog hranjenja pasa hranom sa visokim sadržajem masti, što dovodi do gojaznosti i, na kraju, drugih bolesti. 
Bolesti disajnih puteva kao i bolesti srca povezane su sa povećanom količinom masti u organizmu.
Upala pankresa(pankreatitis), je potencijalno dugoročna posledica hranjenja pasa sa previše masnih namirnica. Simptomi pankreatitisa uključuju bol u stomaku, povraćanje, dehidraciju i šok. 
S druge strane, poslastice za kućne ljubimce predstavljaju rizik po kućne ljubimce kada se daju u velikim količinama jer ne sadrže izbalansirane količine hranljivih materija koje su psima potrebne.
 Oni mogu razviti stanje ‘pothranjenosti’ u smislu da svom psu ne dajete dovoljno vitamina ili minerala koje su im zapravo potrebni.  Stručnjaci savetuju ograničavanje poslastica na 10% ili manje ukupnog kalorijskog unosa namirnica za psa. Na primer, ako vaš pas pojede 500 kalorija dnevno, 50 ili manje treba da bude od poslastica.  Vlasnicima se savetuje da razmotre poslastice kao što su slatki krompir, šargarepa ili celer, ili ‘marshmallow’ u umerenim količinama, jer su bolje alternative tokom praznika.
Sta su dobre i loše strane komzumiranja ribe? Sta su dobre i loše strane komzumiranja ribe?
Load More... Follow on Instagram

НАШИ ИСТРАЖИВАЧИ НА „ResearchGate“-у


ПРАТИТЕ НАС НА ДРУШТВЕНИМ МРЕЖАМА

ФЕЈСБУК  / ИНСТАГРАМ

Log In

ИНСТИТУТ

МИ СМО ПОУЗДАН ПАРТНЕР НА ЕУ ПРОЈЕКТИМА

ПОГЛЕДАЈТЕ ПРОФИЛ ИНСТИТУТА НА ЕУ ПОРТАЛУ

 

ЈАВНЕ НАБАВКЕ

ИНФОРМАЦИЈЕ О ЈАВНИМ НАБАВКАМА

ПРЕУЗИМАЊЕ

ПРЕУЗИМАЊЕ РАЗНИХ ДОКУМЕНАТА

РЕРОЗИТОРИЈУМ

РЕПОЗИТОРИЈУМ ИНСТИТУТА

ЈЕЗИК/LANGUAGE

  • српски
  • English (енглески)

Одабир писма

ЋИРИЛИЦА  |  LATINICA
Scroll to top

Овај сајт користи колачиће. Даље коришћење садржаја нашег сајта, подразумева Ваш пристанак на употребу основних колачића који су неопходни за функционалност нашег сајта.

ПРИХВАТИПолитика приватностиПолитика употребе колачића

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Политика приватности
Accept settingsHide notification only
Позови дежурни број