• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • LinkedIn
Пријем узорака пон-пет, 7-15 сати: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; дежурни телефон пон-нед, после 15 сати: 064/818 54 38.
НАУЧНИ ИНСТИТУТ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО "НОВИ САД"
  • Почетак
  • Вести
  • О нама
  • Истраживачки тим
  • Одељења
  • Пројекти
  • Архив вет.мед.
  • Контакт
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / novosti3 / АНА БРНАБИЋ УРУЧИЛА ЗАХВАЛНИЦУ НАУЧНОМ ИНСТИТУТУ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО „...

АНА БРНАБИЋ УРУЧИЛА ЗАХВАЛНИЦУ НАУЧНОМ ИНСТИТУТУ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО „НОВИ САД“ ЗА ДОПРИНОС У БОРБИ ПРОТИВ COVID-19 БОЛЕСТИ

На свечаности која је одржана 22. маја 2020. у Палати Србије Ана Брнабић, уз присуство министра просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије, Младена Шарчевића, уручила је захвалницу Научном институту за ветеринарство „Нови Сад“ за изузетни научни допринос у  борби против болести  COVID-19 узрокавне вирусом SARS-Cov-2.

Влада Републике Србије се захваљује на солидарности Институту  и свим истраживачима   који су своје знање ставили на располагање нашој земљи и грађанима. „Ваше знање, иновативност, посвећеност помогли су у проналажењу нових идеја и имплементацији  решења који су омогућили држави да се успешно избори са епидемијом COVID-19“, стоји у даљем тексту захвалнице.

Испред Научног института за ветеринарство „Нови Сад“ свечаности су присуствовали  др Тамаш Петровић, научни саветник и др Госпава Лазић, научни сарадник, којој је у име Института Ана Брнабић уручила захвалницу и лично се захвалила  на свему што је Институт учинио у борби против  COVID-19 болести.

ПРАТИТЕ НАС НА ФЕЈСБУКУ

ИНСТАГРАМ

niv.ns

У оквиру манифестације Дани европске баштине 2023. позивамо Вас на традиционалну манифестацију 27. МЕЂУНАРОДНА НОЋ СЛЕПИХ МИШЕВА, посвећену слепим мишевима, њиховој биологији, екологији и заштити, као и суживоту са људима.  Упознајте се са њиховим специфичним начином живота, и разбиjте предрасуде и страх. У томе ће Вам помоћи наш колега др Милан Пауновић, музејски саветник, са сарадницама.  Главни циљ манифестације је популаризација и заштита ових летећих сисара и обухвата мултимедијална предавања о слепим мишевима, разговор стручњака са грађанима, кратак извештај о позивима грађана и интервенцијама стручњака, а атракција и овог пута биће приказивање живих примерака слепих мишева публици и њихово пуштање на слободу.  Манифестација ће бити одржана на платоу иза Галерије Природњачког музеја на Малом Калемегдану у Београду.  Улаз је слободан.
Crveni vatreni mravi stigli u Evropu Crveni vatre Crveni vatreni mravi stigli u Evropu  Crveni vatreni mrav (Solenopsis invicta), opasna štetočina čiji je ubod jako bolan i može izazvati alergiju kod ljudi koji reaguju na njihov otrov. 
Crveni mrav koji  napada i useve, prvi put je potvrđen u Evropi, u Italiji. Poreklom iz Južne Amerike, ovaj insekt može da protera domaće mrave i druge divlje životinje i čak ošteti električnu opremu.  Italijanski istraživači su krajem 2022. godine pronašli 88 gnezda na 5 hektara pored reke na Siciliji, navodi se u ovonedeljnom izdanju  naučnog  časopisa Current Biology.  Ova vrsta se može širiti putem kontejnera za transport i rasadnika. Istraživači i vladine agencije započinju kampanju iskorenjivanja na Siciliji i nadaju se da će se uključiti i građani širom Evrope kako bi se pratila situcaija i dalje širenje  vatrenih mrava.
Pojavile se ovčije i kozije boginje kod malih pre Pojavile se ovčije i kozije boginje kod malih preživara u regionu Burgasa u Bugarskoj  Zvanični organi Bugarske su potvrdili da je došlo do izbijanja ovčijih i kozijih boginja kod 225 ovaca u mestu Gorno Jabalkovo, opština Sredets u Bugarskoj.  Mere u skladu sa Uredbom Komisije EU 2020/6871 se sprovode. Mere uključuju uništavanje životinja, čišćenje i dezinfekciju pogođenog gazdinstva i ograđivanje zabranjenih zona uz primenu mera nadzora i ograničenja kretanja.
Epidemija je otkrivena pasivnim nadzorom, 15.09.2023.  Prilikom pregleda otkriveni su  klinički znaci bolesti kao što su iscedak iz nosa, papulozni osip na njušci, usnoj duplji, mlečnoj žlezdi, oko anusa, ingvinalnoj regiji kod 4 životinje. Uzeti su uzorci krvi i dalje potvrđeni pozitivni nalaz od strane Nacionalne referentne laboratorije CSF/ASF/Carpipokviride 16.09.2023.  Mere kontrole i iskorenjivanja prema Uredbi Komisije EU 2020/687 su primenjene. Zone ograničenja su utvrđene na sledeći način: 3 km zaštitna zona  i zona nadzora od 10 km  kao i dodatna tampon zona koja pokriva opštine duž granice sa Republikom Turskom.  Kao i virus nodularnog dermatitisa kod goveda,  boginje ovaca i koza pripadaju  rodu Capripox virusu. U svetu postoji više vrsta vakcine protiv ove bolesti, a  ljudi ne obolevaju od bolesti koje izazivaju Capripox virusi kod preživara.  Za one koji  žele više da saznaju ovoj temi mogu da pročitaju radove naših autora na linku 👇: https://repo.niv.ns.ac.rs/xmlui/bitstream/handle/123456789/10/overha19.pdf?sequence=1&isAllowed=y
U Mikrogaleriji Centra za promociju nauke (Kralja U Mikrogaleriji Centra za promociju nauke (Kralja Petra 46, Beograd), od četvrtka, 14. septembra, prolaznici će moći uživo da vide deo istraživačkog projekta koji sprovode istraživači iz Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ - Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju (IBISS).  Upotreba plastičnih materijala u svakodnevnom životu predstavlja važan deo globalne ekonomije, a istovremeno i veliki pritisak na životnu sredinu.  Istraživači  iz IBISS-a proučavaju brašnenog crva (Tenebrio molitor) i njegovu efikasnost u konverziji otpada u biomasu, što je važno u sistemima cirkularne ekonomije. Različite naučne studije upućuju na sposobnost brašnenog crva da razgrađuje plastični otpad, kao što su stiropor i polietilenska folija.  Istraživači iz IBISS-a hrane larve brašnenog crva pšeničnim mekinjama sa dodatkom stiropora i polietilenske folije, kako bi sagledali različite mogućnosti za primenu ovih insekata u biorazgradnji plastike. Informacije dobijene ovim putem doprinose održivom razvoju i pronalaženju rešenja za smanjenje količine plastičnog otpada.  Deo ovog eksperimenta biće predstavljen u Mikrogaleriji CPN-a (Kralja Petra 46, Beograd), od četvrtka, 14. septembra. Građani će eksponate moći da pogledaju sve do kraja oktobra.
17.septembra obeležava se Dan ptica kućnih ljubi 17.septembra obeležava se Dan ptica kućnih ljubimaca.  Neke od najpopularnijih vrsta ptica koje ljudi drže kao ljubimce su tigrice, nimfe, zebe, papagaji, kakadu.  Koja je Vaša omiljena prica🦜🦩🕊️?
Pariz je prošle nedelje tretirao insekticidima ko Pariz je prošle nedelje tretirao insekticidima komarce Aedes albopictus koji šire denga groznicu u prvoj kampanji fumigacije komaraca u gradu.  Povod za prskanje bila su dva slučaja denga groznice kod ljudi kod kojih se razvila bolest ubrzo nakon što su putovali van zemlje. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti kaže da je Francuska takođe imala mnogo slučajeva ove bolesti - 65 u 2022. godini i četiri ove godine, većina u južnom delu zemlje koji ima mediteransku klimu koju ova vrsta komaraca pogoduje.  Susedna Španija i Italija su takođe prijavile slučajeve u poslednjih 5 godina. Francuska je prvi put otkrila A. albopictus — takođe poznat kao azijski tigrasti komarac — 1999. godine, ali je izumro, postajući endemska vrsta tek 2004. koja takođe može da prenosi chikungunia i Zika virus, i koji se možda kreće ka severu Evrope zbog klimatskih promena.  Prema navodima Evropskog centra za kontrolu bolesti, denga je virusna bolest koju prenose komarci i široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim regionima. Denga je uzrokovana virusom iz porodice Flaviviridae, roda Flavivirus, koji uključuje viruse poput virusa žute groznice, virusa Zapadnog Nila (VNV) i virusa krpeljnog encefalitisa (TBE).  Postoje četiri različita virusa denge bez unakrsnog imuniteta. Zbog toga ljudi mogu imati do četiri infekcije denga groznice tokom svog života. Bolest prenose komarci Aedes, koji se razmnožavaju u peridomestnom okruženju. Dok većina kliničkih slučajeva predstavlja febrilnu bolest, prijavljeni su teški oblici uključujući hemoragične groznice i šok sa smrtnim ishodom. Pošto je denga „virusna hemoragična groznica“, bolest je pod evropskim nadzorom. To je daleko najvažnija virusna bolest koju prenose komarci i koja pogađa ljude širom sveta; desetine miliona slučajeva se zabeleži svake godine, sa približno 20.000-25.000 smrtih ishoda, i to uglavnom dece.
Misterija radiaktivnosti divljih svinja u Nemačko Misterija radiaktivnosti divljih svinja u Nemačkoj  Poznato je da je otkriveno da uzorci divljih  svinja u jugoistočnoj Nemačkoj sadrže visoke nivoe radioaktivnog cezijuma, koji se uveliko pripisuje katastrofi u Černobilju 1986. godine.
Nivoi radioaktivnosti su se smanjili kod drugih životinja dok su misteriozno opstajali kod svinja - neobično ponašanje poznato kao "paradoks divljih svinja." Novo istraživanje pokazuje da je testiranje nuklearnog oružja iz sredine 20. veka takođe odgovorno za ovu pojavu, a naučnici kažu da oba izvora i dalje kontaminiraju divlje svinje u Bavarskoj putem njihove ishrane.  Nakon nesreće u Černobilju, došlo je do povećanja radioaktivne kontaminacije cezijumom, posebno cezijumom-137, koji ima poluživot od oko 30 godina.
Ali mnogo stabilniji izotop - cezijum-135 - ima vreme poluraspada od preko 2 miliona godina, a može se stvoriti  nuklearnom fisijom.  Prema prethodnim istraživanjima, odnos cezijum-135 i cezijum-137 može odrediti odakle je cezijum došao; visok odnos ukazuje na eksplozije izazvane nuklernim probama, dok nizak odnos ukazuje na  verovatni izvor iz nuklearnih  reaktora nuklearnih centtrala.  Tim je krenuo da analizira nivoe cezijuma koristeći 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su prikupili lovci tokom 2019-2021, iz 11 regiona Bavarske.
Nivoi radioaktivnog cezijuma u 88% testiranih uzoraka mesa bili su veći od maksimalnih vrednosti.  Koristeći odnos cezijum-135 i cezijum-137, istraživači su utvrdili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12-68% kontaminacije u onim uzorcima koji su premašili granicu za bezbednu konzumaciju.  Uprkos tome što je Černobil glavni izvor cezijuma kod divljih svinja, kod oko 1/4 uzoraka se ispostavilo da uticaj imaju i radioaktivnost poreklom  iz nuklearnog oružja.
Ishrana divljih svinja, koji konzumiraju hranu  rijući ispod  površine zemlje, koja uključuje tartufe i druge vrste podzemnih hraniva koji su apsorbovali različite nivoe ovih radioaktivnih elemenata, doprinelo je radioaktivnosti životinja. 
Autori ove studije zaključuju da strateške odluke sprovođenja atmosferskih nuklearnih proba 60-80 godina ranije, čak i danas negativno utiče na životnu sredinu.
Uginula omiljena slonica Tvigi u Beo zoo-vrtu: Ima Uginula omiljena slonica Tvigi u Beo zoo-vrtu: Imala je 58 godina  Popularna slonica Tvigi, jedan od najstarijih stanovnika Beo zoo vrta, od koje je stariji bio samo aligator Muja, uginula je u ovoj instituciji.  Slonica je imala 58 godina i bila je već bolesna, a u Beo zoo vrt je stigla 1990. godine i ubrzo je osvojila srca svih posetilaca.  Mlađe generacije Beograđana i mnogi gosti Beograda odrasli su uz priče o Tvigi, a gotovo svi koji su je videli imaju bar neku fotografiju kraj slonare.  Prva slonica u istoriji Beo Zoo Vrta bila je Lucija – Lusi 🐘  Nju je kupila tadašnja uprava, a doputovala je u Beograd iz Hanovera, zajedno sa žirafama, koje je vrtu kupila Nj.K.V. Kraljica Marija. Životinje su smeštene u novosagradjene namenske objekte. Vest o dolasku slonice objavljena je 12. septembra 1937. godine u beogradskoj štampi.  Izvor: Dnevna doza Beograda
Oformljen Centar za transfer tehnologije i inovaci Oformljen Centar za transfer tehnologije i inovacije na Institutu  U okviru  SAIGE projekta Ministarstva nauke, inovacije i tehnološkog razvoja Republike Srbije , koji je finansiran od strane Svetske banke, kao jedan od ultimativnih ciljeva je poboljšanje transfera tehnologije i inovacija.  Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad”, kao jedan od  učesnika ovog  projekta je prepoznat kao jedna od naučno istraživačkih kuća  u Srbije sa  velikim potencijalom, koji uz  pomoć eksperata  iz raznih oblasti angažovanih od strane Svetske banke, ima veliku šansu da u potpunosti razvije svoje potencijale i poboljšava svoju  vidljivost i konkurentnost  u evropskom  istraživačkom  ekosistemu.  U tom smislu  od prošle nedelje na Institutu je zvanično  oformljena posebna organizaciona jedinica-Centar za transfer tehnologije i inovacije (CTT). Od početka ove godine  brižno je pripremana  dokumentacija vezana za intelektualnu svojinu uz konsultacije SAIGE  konsultanata.  CTT je podrška i nosilac aktivnosti u postupku  identifikacije, pravne zaštite i privrednog iskorišćavanja intelektualnih dobara. CTT se bavi transferom tehnologije, inovacijama, kao i svim oblicima intelektuelne svojine koji mogu nastati u radu Instituta pogodnih za komercijalizaciju, koje treba zaštititi na način propisan nacionalnim zakonima, međunarodnim propisima, kao i u važećim aktima Instituta.  Jedan od važnih zadataka CTT je stvaranje pogodnih uslova za inventivnost, kreativni rad i uspešni transfer tehnologije iz nauke u privredu kroz primenu rezultata koji proizilaze iz rada Instituta.  Verujemo da  je formiranje CTT  biti začetnik nove ere u  istraživačkom radu na Institutu i nadamo se doprineti  nizom  koristi za Institut i naše čitavo  društvo.
U Bright Zoo u Tenesiju, SAD, rođena je jedinstve U Bright Zoo u Tenesiju, SAD, rođena je jedinstvena žirafa koja nema pegice. Žirafa već visoka 180 cm visoka,  a smatra se da je jedina mrežasta jednobojna žirafa bez pega koja živi na planeti.  Divlje populacije tiho izumiru, a 40 odsto populacije divljih žirafa je izgubljeno u samo poslednjih trideset godina, navodi se iz Zoo vrta.  Javnost bira ime za ovu jedinstveno stvorenje, a predložena su: Kipekee (jedinstvena), Shakiri (najlepša), Firyali (izvanredna) i Jamella.  Ime će biti objavljeno 4.septembra.  Koje se vama dopada😀?
Load More... Follow on Instagram

НАШИ ИСТРАЖИВАЧИ НА „ResearchGate“-у


ПРАТИТЕ НАС НА ДРУШТВЕНИМ МРЕЖАМА

ФЕЈСБУК  / ИНСТАГРАМ

Log In

ИНСТИТУТ

МИ СМО ПОУЗДАН ПАРТНЕР НА ЕУ ПРОЈЕКТИМА

ПОГЛЕДАЈТЕ ПРОФИЛ ИНСТИТУТА НА ЕУ ПОРТАЛУ

 

ЈАВНЕ НАБАВКЕ

ИНФОРМАЦИЈЕ О ЈАВНИМ НАБАВКАМА

ПРЕУЗИМАЊЕ

ПРЕУЗИМАЊЕ РАЗНИХ ДОКУМЕНАТА

РЕРОЗИТОРИЈУМ

РЕПОЗИТОРИЈУМ ИНСТИТУТА

ЈЕЗИК/LANGUAGE

  • српски (ћир)
  • English
  • srpski (lat)

ЦТТ

ЦЕНТАР ЗА ТРАНСФЕР ТЕХНОЛОГИЈА И ИНОВАЦИЈЕ

Scroll to top

Овај сајт користи колачиће. Даље коришћење садржаја нашег сајта, подразумева Ваш пристанак на употребу основних колачића који су неопходни за функционалност нашег сајта.

ПРИХВАТИПолитика приватностиПолитика употребе колачића

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Политика приватности
Accept settingsHide notification only
Позови дежурни број