• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • English English engleski en
  • srpski srpski srpski sr
Prijem uzoraka pon-pet, 7-15 sati: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; dežurni telefon pon-ned, posle 15 sati: 064/818 54 38.
NAUČNI INSTITUT ZA VETERINARSTVO "NOVI SAD"
  • Početak
  • Vesti
    • Portal o pčelama
  • O nama
  • Istraživački tim
  • Odeljenja
  • Projekti
  • Arhiv vet.med.
  • Kontakt
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / Afrička kuga svinja3 / Afrička kuga svinja- dve godine u Srbiji...

AFRIČKA KUGA SVINJA-  DVE GODINE U SRBIJI

Afrička kuga svinja (AKS) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Ovim virusom ljudi ne mogu da se zaraze, ali  je veoma opasna za domaće i divlje svinje, jer nema lečenja ni vakcine. Poslednjih godina povećao se broj zemalja ili teritorija koje pogađa AKS i stoga ne treba potcenjivati obim nacionalnih i regionalnih izazova u vezi sa kontrolom ove bolesti.

Pre nego što se AKS prvi put pojavila u Srbiji, ova bolest je bila prisutna u okolnim zemljama kao što su Rumunija, Mađarska, Bugarska, u nekim slučajevima i na samo nekoliko desetina kilometara  od naše državne granice. Sa stanovišta širenja ove bolesti jako je važna populacija divljih svinja, pogotovo ona grupa koja naseljava baš pogranična područja. Jedna od mera koja se često primenjuje u borbi sa AKS je povećan lovni pritisak na populaciju divljih svinja. Na osnovu dosadadašnjeg iskustva više zemalja u kojima se ova bolest javlja, pokazalo se da je ova mera kontra-produktivna u neograđenim lovištima, jer se divlje svinje razbeže na okolne teritorije i na taj način doprinose širenju bolesti. Ukoliko se radi o  pograničnim područjima, na ovaj način  AKS se može proširiti na susedne zemlje. Neki naši susedi   u sklopu mera za kontrolu AKS koriste i mere pojačanog odstrela divljih svinja.

Malo je verovatno da se bolest javlja u više susednih zemalja nadomak naše granice, a da se ne pojavi i u našoj zemlji. Bilo je samo pitanje vremena kada će se ona javiti u Srbiji. Afrička kuga svinja je prvi put registrovana u Srbiji u julu 2019.godine, ali ne gde je očekivana, na pograničnim područjima, već na teritoriji opštine Mladenovac, u selima Velika Krsna, Rabrovac i opštini Smederevska Palanka u mestu Kusadak, gde je izvršena preventivna depopulacija domaćih svinja u kontaktnim gazdinstvima, gde je izvršena temeljna dezinfekcija.

U gazdinstvima gde je izvršena preventivna depopulacija istovremeno je izvršena i procena štete od strane komisije po trenutnim tržišnim cenama, a novac za nadoknadu štete vlasnici su dobili u rekordnom roku. Primena mera preventivne depopulacije svinja, kao izuzetno nepopularna mera kontrole, ukoliko nije dobro pripremljena i transparentna, ima izuzetno negativan  uticaj na pogođene društvene zajednice. Ovo je bio slučaj i sa prvim slučajevima AKS u Srbiji, gde su građani pogođenih mesta pružili otpor sprovođenju naloženih mera i vodili snažnu kampanju protiv naloženih mera, direktnim suprotstavljanjem, kao i putem medija i društvenih mreža.

Iste godine zabeleženi su novi slučajevi pojave afričke kuge svinja u mestu  Srpski Itebej, opštini  Žitište, na samoj rumunskoj granici,  gde su primenjeni isti principi borbe protiv AKS, tj. eutanazija svinja u zaraženom dvorištu, temeljna dezinfekcija i nadoknada štete po važećim tržišnim cenama.

Nakon toga,  krajem 2019. i početkom 2020. pojavljuju se novi slučajevi ove bolesti, ovog puta u opštiti Kladovo i opštini Mladenovac gde je prijavljena pojava afričke kuge samo kod divljih svinja, ali se zbog sprečavanja širenja ove bolesti primenila preventivna depopulacija domaćih svinja u određenim mestima oštine Kladovo i Mladenovac. Svim vlasnicima domaćih svinja je takođe nadoknađena šteta, izuzentno fer procenom i brzom uplatom novčanih sredstava.

S tim u vezi,  iz nezvaničnih izvora saznalo se da su pojedini vlasnici svoje svinje prebacivali kod prijatelja, rodbine u susedna sela, koja nisu bila zahvaćena naloženim  merama, a kada su bili svedoci da su vlasnici u čijim gazdinstvima su sprovedene naložene mere zaista dobili vrlo primamnjivu svotu novca kao kompenzaciju za pretrpljenu štetu, sami su prijavljivali svoje svinje koje su se iznenada pojavile na njihovim imanjima.

Takođe, u situacijama kada se naložene mere preventivne depopulacije u nekom području ne sprovedu momentalno angažovanjem svih raspoloživih kapaciteta, vlasnici neretko  pre sprovođenja mera preventivne depopulacije izvrše klanje svinja. Kako je ranije napomenuto, od AKS ljudi ne oboljevaju, tako da upotreba  mesa koje sadrži ovaj virus neće izazvati oboljenje ljudi, ali je sa stanovišta širenja ove bolesti neprihvatljivo, jer meso i mesne prerađevine mogu biti značaj faktor širenja virusa na druga područja.

Treba istaći da temperatura zamrzivača pogoduje očuvanju većine virusa, pa i AKS virusa, a u sušenim i dimljenim prerađevinama virus može da se održi više godina. Iz ovog razloga je izuzetno važno zabraniti i upotrebu pomija u ishrani svinja, jer delovi svinjskog mesa i prerađevina od svinjskog mesa mogu dospeti u lanac ishrane svinja i izazvati izbijanje ove bolesti. Iako virus AKS  nije opasan za ljude, upotreba mesa i mesnih prerađevina koje potiču od bolesnih životinja koje imaju povišenu telesnu temperaturu i imaju druge kliničke simtome je neprihvatljiva za ishranu ljudi sa stanovišta bezbednosti hrane.

U toku 2020. godine, virus AKS  je kasnije ponovo registrovan u populaciji divljih svinja na jugu Srbije-u opštinama Leskovac, Dimitrvograd, Svrljig. Bolest se krajem 2020. godine javila i kod domaćih svinja u opštini Aleksinac u selu Mozgovo, samom Aleksincu, gde se pojavljuje ponovo i početkom ove godine, kao i u lovištu ”Hrastovača”, u populaciji divljih svinja nadomak sela Kostolac u oštini u Braničevskom okrugu. Afrička kuga ne jenjava ni tokom 2021.godine- prema podacima  LU „Ponišavlje“ u Pirotu.

Kada su u pitanju domaće svinje, u martu 2021. zabeležen je novi slučaj ove godine, u opštini Trstenik, gde je Uprava za veterinu rešenjem proglasila zaraženim područje naseljenog mesta Globoder na teritoriji grada Kruševca i naseljena mesta Stopanja i Bresno Polje na teritoriji opštine Trstenik. Kao što je ranije spomenuto, kod svinja u nekoliko seoskih domaćinstva u aleksinačkom selu Mozgovo takođe potvrđen je virus afričke kuge, početkom ove godine.

Najnoviji pozitivni slučajevi AKS u registrovani su u opštini Zaječar, u mestu Veliki izvor, krajem marta ove godine. Situacija je rizičnija utoliko što se u blizini samog sela, na nekoliko kilometa nalazi farma  koja broji preko 18.000 jedinki i preti opasnost da bolest uđe na ovako veliku farmu.  Na  ovom  terenu  Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za veterinu odlučila se da  sprovodi mere  aktivnog nadzora populacije domaćih svinja u pogođenom mestu, neškodljivog uklanjanja pozitivnih jedinki sa kombinacijom ekonomskog iskorišćavanja životinja (klanje za sopstvene potrebe). Ekonomsko  iskorišćavanje životinja je mera koja smanjuje troškove kompezancije, ali zahteva veliko angažovanje  ljudstva koji bi sproveli kontrolu i smanjili rizik  od širenja virusa preko mesa, mesnih prerađevina i klaničnog otpada koje nije bezbedno uklonjeno. Ova mera je stručno opravdana ukoliko se sprovodi  u jednom objektu (klanici), tako što se sve jedinke sa određenog područja prikupe,  vodeći računa o svim rizicima koji mogu  da dovedu do širenja virusa. Na ovaj način,  u klanicama će se ovo meso  termički obraditi na način koji sigurno uništava  virus AKS,  a sav klanični otpad se  prikuplja i bezbedno odvozi do  kafilerije gde će biti neškodljivo uklonjen. Takođe, sprovođenje kombinacija neškodljivog uklanjanja i klanja u istom gazdinstvu  je edidemiološki (epizootiološki) neopravdana, sa stanovišta suzbijanja zaraze i širenja AKS virusa.  Uvođenje klanja za sopstvene potrebe kao jednu od mera u  borbi protiv AKS, koja je sa jedne strane sociološki  prihvatljivija, a sa druge strane svesno pomažemo u konzerviranju virusa AKS u zamrzivačima vlasnika svinja, i  učestvujemo u  formiranju stotine „virusnih tempiranih bombi“, koje ostaju van kontrole.

Radi ilustracije, državu Srbiju troškovi za suzbijanje AKS  u jednom gazdinstvu koje ima 5 tovljenika od 120kg, koje se uzgajaju u gazdinstvu površine  od 20 ari, računato po trenutnim tržišnim cenama, za troškove neškodljivo uklonjenih životilja, njihovu eutanaziju, dezinfekciju  gazdinstva košta minimalno 1000 evra.  Slično prethodnoj  računici, ukoliko ove mere treba da se sprovedu na teritoriji čitavog sela koje broje 1000 svinja koje se  uzgaja u 200 domaćinstava našu državu  suzbijanje AKS košta minimalno 200 000 evra. Ukoliko ove mere moraju da se primene samo na jednoj farmi gde se uzgajaju 18000 svinja, sa površinom farme od  3,5 hektara, a  nećemo  komplikovati računicu, činjenicom da na farmi  ima i visoko vrednih priplodnih grla,  koristeći istu matematiku,  državu Srbiju  troškovi suzbijanja AKS koštaće minimalno 2,3 miliona evra.

Analiza  podataka u prethodnom skoro dvogodišnjem periodu prisustva AKS u našoj zemlji pokazala je da se bolest iz dana u dan sve više širi sa jugo-istoka ka severu i severu-zapadu naše zemlje. S tim u vezi, moramo istaći da se na području Vojvodine i Mačve nalaze nalazi najgušća populacija svinja i najveće farme sa intezivnim uzgojem svinja. Takođe je očigledno da dosadašnje mere nisu  doprinele u sprečavanju širenja bolesti, već je došlo do njenog ”zataškavanja” i  ublažavanja  posledica, a bolest poput  nekog uragana već napreduje ka drugim prostranstvima.  Ukoliko se ubrzo ne promeni pristup kontrole AKS u našoj zemlji, napravi generalna strategija borbe protiv ove bolesti na nivou cele zemlje, počne da se primenjuje jedino stručno potkrepljeni multidisciplinarni pristup rešavanja problema, transparetnost,  blagovremena razmena informacija i pruži politička podrška na nacionalnom nivou, ubrzo će se naša zemlja suočiti sa izuzetno nepovoljnom situacijom pojavljivanja ove bolesti svinja na farmama koje broje nekoliko desetina hiljada jedinki, što će dovesti do ogromne direktne i inderektne  materijane štete, primeljivanjem mera koje imaju izuzetno negativan socio-ekonomski uticaj na celokupnu društvenu zajednicu.

Prema jednom od zaključaka ”GF-TAD inicijativa-  Globalna kontrola bolesti afrička kuga svinja”, za efikasno sprovođenje mera kontrole bolesti neophodno je prevazići niz činioca: ograničen kapacite veterinarske službe, nedostatak blagovremene političke podrške i dugoročnih ulaganja, neadekvatna razmatranja perspektiva različitih ključnih aktera i politiku zasnovanu na nedovoljnim strategijama upravljanja krizama koje nisu u stanju da efikasno sprovedu, koordinišu i održe potrebne aktivnosti i resurse.

Iako su sprovedena detaljna epidemiološka (epizootiološka) ispitivanja na terenu, ostalo je nedorečeno na koji način i kada je virus AKS unet prvi put na teritoriju Republike Srbije. Pretpostavka stručnjaka  je da, nažalost, prvi registrovani slučaj AKS u  opštini Mladenovac, nije bio prvi slučaj AKS u Srbiji i da se mesecima pre toga bolest javljala u Srbiji, a da nije bila otkrivena. Sa stanovišta kontrole velikog broja zaraznih slučajeva,  ključno je otkrivanje prvog slučaja zaraze. Ukoliko se prvi slučaj što ranije utvrdi, verovatnoća širenje bolesti je manja.

Vlasnici životinja nerado prijavljuju uginuća većeg broja životinja veterinarskoj službi iz  bojazni da će snositi negativne posledice i ogromnu štetu ili prikrivaju neke  postupke uzgoja svinja, koji nisu  u skladu sa važećom regulativom (pre svega se misli na nelegalni promet životinja bez zdravstvenih uverenja, uzgoj neobeleženih životinja, itd). Po mišljenju mnogih stručnjaka, u borbi sa ovom opasnom zaraznom bolešću, ključna je svest vlasnika svinja. Oni svojim  delovanjem ili u nekim situacija čak i nedelovanjem, mogu da načine veliku štetu i drugim savesnim građanima, uzgajivačima svinja, ali i šire, indirektno ekonomiji čitave zemlje. Unapređivanje društvene odgovornosti svih nas je korak koji se pre ili kasnije neminovno mora sprovesti ukoliko želimo da kao društvo postanemo bolji nego što smo bili juče. Ovo je jedan od glavnih problema koji hronično muči naše društvo i ne odnosi se samo na suzbijanje AKS i drugih zaraznih bolesti životinja, već se može primeniti, šire, univerzalno, pa čak i kada je u pitanju epidemija bolesti KOVID-19.

  • oština Aleksinac, Trstenik, Zaječar

    ? ulazak virusa u Srbiju

  • opština Mladenovac, S. Palanka, Žitište

    2019.

  • oštine Kladovo, Majdampek, Aleksinac

    2020.

  • oština Aleksinac, Trstenik, Zaječar

    tokom 2021.

PreviousNext
Vremenska linija pojavnjivanja AKS , što je za posledicu imalo sprovođenje mera depopulacije domaćih svinja
Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

PRATITE NAS NA FEJSBUKU

INSTAGRAM

niv.ns

Vrane u Americi preživele infekciju virusom Zapa Vrane u Americi preživele infekciju virusom  Zapadnog Nila  Virus zapadnog Nila prvi put je otkriven 1999.u Americi, a u Njujorku se populacija vrana tada smanjila za 45%. Virus Zapadnog Nila koji prenose komarci može da inficira više od 25 vrsta ptica, ali je najsmrtonosniji za korvide i grabljivice. Ovde spadaju vrane, gavranovi, orlovi, jastrebovi i sove i druge vrste iz ovih familija ptica.  Među korvidima, virus je najsmrtonosniji kod američke vrane, gde je mortalitet ranije bio 100%. Nakon što je preko komarca inficira, vrana luči velike količine virusa putem fecesa, što dovodi do lakog prenošenja među pticama.  Virus zapadnog Nila takođe pogađa i sisare, pre svega konje i ljude. Broj slučajeva kod ljudi varira iz godine u godinu i može da dovede i do smrti. 2020.godine,  33 od 540 inficiranih ljudi umrlo je od ove bolesti.  Studija koja je sprovedena  u Univerzitetu Kornel u Americi, rađena je na 32 vrane primljene u veterinarsku bolnicu, od kojih je 25 bilo pozitivno na virus Zapadnog Nila. Od tih 25, samo pet američkih vrana opisanih u ovoj studiji preživelo je puštanje.  Iako ne postoji lek ili propisan tretman za ptice koje su bolesne od virusa Zapadnog Nila, pet preživelih dobilo je dodatnu negu, uključujući popornu terapiju. “Ptice su redovno testirane na virus nakon infekcije, koji je bio prisutan kod jedne ptice i do 93 dana. Njihov opstanak može ukazivati na promenu imuniteta vrana ili promenu u ponašanju virusa“, navode stručnjaci.
Imamo zadovoljstvo da Vas pozovemo da učestvujete Imamo zadovoljstvo da Vas pozovemo da učestvujete na Royal Vet Gimborn Webinar-u koji će se održati (ONLINE) 21. juna 2022. godine sa početkom u 14:00 časova.  Program Seminara besplatno možete pratiti preko Zoom aplikacije.   
Vet Webinar će biti bodovan od strane Veterinarske Komore Srbije.
OIE od nedavno promenio naziv u „World Organizat OIE od nedavno promenio naziv u „World Organization for Animal Health“
NOVI SLUČAJEVI POJAVE AVIJARNE INFLUENCE H5N1 KOD NOVI SLUČAJEVI POJAVE AVIJARNE INFLUENCE H5N1 KOD SISARA
Virus koji izaziva avijarnu influencu vezan je za pojavu oboljenja kod divljih i domaćih ptica, a mnoge ptice nose virus bez ikakvih simptoma.  U Viskonsinu je nedavno objavljeno da je nekoliko licisa zaraženo virusom avijarne influence virusa H5N1 (HPAI).
Pretpostavlja se da su se lisice zarazile ovim virusom tako što su jele zaražene ptice ili su bile u kontaktu sa njima u prirodi.
Ovaj slučaj kod  lisica je prvi out da je virus HPAI pojavi kod  sisara u SAD, a nakon ovoga su zabeleženi slučajevi kod lisica i u Minesoti i Mičigenu, kao i u Ontariju, u Kanadi.  Virus je potvrđen na Univerzitetu u Viskonsinu i od strane Nacionalne laboratorije veterinarske službe.
Kod obolelih lisica se razvila teška klinička slika, koja se završavala smrtnim ishodom. 
U toku 2021.  opisan je slučaj oboljevanja mladunaca lisica u Holandiji koji su bili zaraženi  virusom avijarne influence. 
Logično je da postoji zebnja da li lisice mogu da šire virus u okviru svoje populacije, kao i da li mogu da šire virus i na druge vrste.  Nova istraživanja ipak pokazuju da  neki sojevi HPAI mogu da se prenesi na pse, ali nema dokaza da psi mogu da razviju kliničke simtome ove bolesti ili da su važni u procesu prenošenja virusa.  Iako je rizik za pojavu H5N1 avijarne influence kod ljudi vrlo nizak, mutiranje ovog virusa u pravcu prilagođavanja na sisare izaziva zabrinutost  kod istraživača, jer se strahuju da rekombinovanje virusa avijarne influence u toku procesa inficiranja sisara hipotetički može da dovede do stvaranja novih sojeva, koji bi mogli da ugroze humanu populaciju.
Vijetnam je razvio vakcinu protiv Afričke kuge sv Vijetnam je razvio vakcinu protiv Afričke kuge svinja u saradnji sa SAD i
ima za cilj da postane prvi globalni izvoznik.  Ovaj virus koji je inače bezazlen za ljude, desetkovao je polulacije svinja
u Vijetnamu 2019.godine, a milioni životinja ubijeni su nakon izbijanja epidemije
u Mongoliji, Kambodži, Hong Kongu i kontinentalnoj Kini.  Kao posledica ovoga, cena
svinjetine je drastično porasla, a Vijetnam je najviše pogođen ovom bolešću u
Jugoistočnoj Aziji.
'Proizvodnja i komercijalna registracija vakcine je istorijski događaj', navodi
zamenik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Phung Duc Tien.  'Sigurno da ćemo proizvoditi vakcinu protiv svinjske kuge za domaću prevenciju i takođe ćemo imati za cilj da je izvozimo'.  Međutim, zvaničnici nisu dali vremenski okvir za uvođenje vakcine ili bilo kakve
naznake o kapacitetima Vijetnama da je proizvede u velikom obimu. Od 2020.
vijetnamski istraživači su radili sa naučnicima iz Sjedinjenih Država na NAVET-
ASFVAC.  Institut za poljoprivredna istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD je
poslao zvanično pismo Odeljenju za zdravlje životinja Vijetnama potvrđujući da je
vakcina NAVET-ASFVAC bezbedna i efikasna.  Imunitet dobijen vakcinom traje šest meseci.
Zvanična dozvola za promet za Vijetnam biće izdata u petak, 3.6.2022., saopštilo je nadležno
Ministarstvo.
Danas je Spasovdan, slava Naučnog instituta za ve Danas je Spasovdan, slava Naučnog instituta za veterinarastvo.  Srećan praznik 😊!
Ovaj četvorodnevni semnar bavi se bezbednošću h Ovaj četvorodnevni semnar bavi se bezbednošću hrane i hrane za životinje iz šire perspektive održivih sistema ishrane, fokusirajući se na potrebu implementacije pristupa „Jedno zdravlje – jedna životna sredina” i istraživanje mogućih razvoja  procene rizika. 
Događaj su zajednički osmislile EFSA i agencije Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Evropska agencija za hemikalije (ECHA), Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), Evropska agencija za lekove (EMA) – i Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC).  Sačuvajte ovaj datum!  Za registraciju , kliknite na link ispod:  https://www.one2022.eu/user/login?destination=/conference-registration
Da li psi mogu da nanjuše rak kod ljudi? Kao i m Da li psi mogu da nanjuše rak kod ljudi? 
Kao i mnoge druge bolesti, tumori ostavljaju specifične tragove ili miris na ljudskom telu ili u telesnim tečnostima. Ćelije raka, ili zdrave ćelije koje je napao rak proizvode i ispuštaju određene neprijatne mirise. 
U zavisnosti od tipa raka, psi mogu da detektuju ove mirise na koži, u dahu, urinu, fecesu i znoju. 
Oni mogu da  nanjuše neke supstance u jako niskim koncentracijama, što znači da su njihovi nosevi dovoljno osetljivi da detektuju tumor markere u ljudskom dahu, urinu i krvi. 
Istraživanja su pokazala da psi mogu da otkriju mnoge vrste raka. Na primer, studija slučaja objavljena u BMJ Case Reports Trusted Source opisuje kako se 75-godišnji muškarac javio lekaru nakon što je njegov pas uporno lizao leziju iza njegovog uha.
 Doktor je izvršio dijagnostički pregled i potvrdio da se radi o malignom melanomu.  Psi koji su obučeni za otkrivanje raka mogu da otkriju kolorektalni rak iz daha i vodenaste stolice ljudi sa visokim preciznošću, čak i u  za ranoj fazi. Psi takođe mogu otkriti rak pluća iz daha osobe. Jedna studija je otkrila da su dresirani psi imali veoma visoku stopu tačnosti u razlikovanju daha ljudi sa i bez raka pluća.  Jedna studija otkrila je da su psi obučeni samo za otkrivanje raka dojke takođe mogli i da  otkriju melanom i rak pluća, što znači da možda postoji miris  zajednički za različite vrste raka.
Činjenica da psi mogu otkriti rak ima velike prednosti za ljude. Otkrivanje  raka uz pomoć pasa predstavlja niskorizičnu, neinvazivnu metodu. Psi koje se koriste za otkrivanje bolesti su mobilni i mogu jako brzo da pronađu izvor mirisa. Takođe mogu da se koriste i u ustanovama za negu pacijenata ili u laboratorijama za identifikaciju raka u uzorcima tkiva ljudi za koje se sumnja da imaj rak.  Ova sposobnost pasa takođe može pomoći u razvoju mašina koje mogu pouzdano da otkriju tragove mirisa od raka, kao što su ‘elektronski nosevi’. Međutim, istraživanja su još uvek u toku, a efikasnost i pouzdanost otkrivanja raka uz pomoć pasa zahteva dalja istraživanja.
Trovanje salmonelom koja potiče iz belgijske čok Trovanje salmonelom koja potiče iz belgijske čokolade  Na osnovu izveštaja EFSA,18.maja 2022. prijavljeno je 324 slučaja trovanja salmonelom (dva soja)  u  12 zemalja EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Većina slučajeva zabeležena je  kod ljudi mlađih od 10 godina, a 41% njih je  hospitalizovano. Ova dva soja su otporna na više lekova, a neki su rezistentni i na dezinficijense na bazi jedinjenja amonijaka i hidrogen peroksida, ali ipak reaguju na azithromycin, ciprofloxacin, meropenem, i treću generaciju cefalosporina. U epidemiološkim istraživanjima se navodi da su određeni čokoladni proizvodi jednog brenda koji se proizvodi u Belgiji izvor infekcije. Dva soja  monofazne Salmonella Typhimurium nađena su na liniji proizvoda od mlećenice (buttermilk) između decembra 2021.i januara 2022.
 Mlaćenica (buttermilk ) je bila poreklom iz Italije gde  Salmonella nije zabeležena.  Italianski dobavljač je dostavio mlaćenicu u ostale pogone kompanije gde, na osnovu dokaza,  Salmonella nije detektovana.
 8.aprila 2022, Komisija za bezbednost hrane u Belgiji odlučila je da povuče dozvolu za proizvodnju ovoj kompaniji usled nedostatka garancija za bezbednost proizvoda. Kompanija je povukla proizvode i izdato je javno upozorenje nadležnim organima u više zemalja.  Ova zaraza proširila se veoma brzo, a u najvećem riziku od ozbiljne infekcije bila su deca. Zatvaranjem postrojenja i povlačenjem proizvoda smanjen je rizik od daljeg širenja. Ipak, osam slučajeva se ne može objasniti konzumiranjem proizvoda od čokolade poreklom iz ove fabrike, što znači da postoji još izvora ove infekcije.  Ovo je primer da izvor trovanja salmonelom ne moraju nužno da budu jaja, živinsko meso i slični proizvodi .
Majmunske boginje Majmunske boginje izaziva DNK v Majmunske boginje 
Majmunske boginje izaziva DNK virus koji pripada Ortomiksovirusima  koji je blizak virusu  malih boginja, a bolest je dobila naziv  zbog  prve detekcije ovog virus kod majmuna  1958. godine. Ovaj virus se može preneti na ljude preko  divljih sisara, kao što su glodari.  U proseku oko 2000 slučajeva majmunske groznice se javi najčešće u centalnoj i zapadnoj Africi. Nesvakidašnja pojava je prijava većeg broja slučajeva ove bolesti van Afričkog kontinenta.
Bolest je prvi put otkrivena 7. maja 2022. u Velikoj Britaniji gde je ukupno prijavljeno  devet potvrđenih slučajeva.  Nakon ovog slučaja Evropska Unija potvrdila je 26 slučajeva majmunskih boginja  do 18. maja:  u  Belgiji (2), Francuska (1), Portugal (14), Španija (7) i Švedska (1 j). Portugal je nakon toga prijavio 20 sumnjivih slučajeva, a Španija 23 koji čekaju laboratrorijsku potvrdu. Ukupno do 14. maja kako navodi Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) bilo je 37 potvrđenih slučajeva  majmunskih boginja koji nisu bili povezani sa putovanjima  u svetu,  a od toga 36 slučajeva u zemljama Evropske Unije. 
Većina potvrđenih slučajeva utvrđena je kod mlađih muškaraca  koji su su se identifikovali kao individue koje su imale seksualni odnos sa muškarcima (MSM). Do sada nije zabeležen smrtni ishod, a samo dve individue kod kojih je zabeležena ova bolest su zadržane na bolničkom lečenju.  Ovo je prvo pojavljivanje ove bolesti u Evropi  bez epidemiološke veze sa Zapadnom i Centralnom Afrikom.  Majmunske boginje imaju  umeren potencijal širenja u humanoj populaciji.  Moguće je širenje kapljično ili kontaknom sa inficiranim lezijama. Verovatnoća prenošenja ovog virusa po navodima ECDC  između individua bez bliskog kontakta  je niska.
Klinička manifestacija  majmunskih boginja je obično  blaga. Zapadnoafrička klada koja je takođe utvrđena u ovim slučajevima izbijanja u Evropi  ima procenat smrtnosti od 3,3 % u Nigeriji.  Smrtnost je veća u u populaciji dece i mlađoj populaciji. Većina ljudi se oporavi od ove bolesti nakon 2 nedelje.
Load More... Follow on Instagram

NAŠI ISTRAŽIVAČI NA „ResearchGate“-u


PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

FEJSBUK  / INSTAGRAM

Log In

INSTITUT

BIRDPROTECT

BIRDPROTECT.EU

JAVNE NABAVKE

INFORMACIJE O JAVNIM NABAVKAMA

PREUZIMANJE

PREUZIMANJE RAZNIH DOKUMENATA

REROZITORIJUM

REPOZITORIJUM INSTITUTA

JEZIK/LANGUAGE

Odabir pisma

ĆIRILICA  |  LATINICA
Scroll to top

Ovaj sajt koristi kolačiće. Dalje korišćenje sadržaja našeg sajta, podrazumeva Vaš pristanak na upotrebu osnovnih kolačića koji su neophodni za funkcionalnost našeg sajta.

PRIHVATIPolitika privatnostiPolitika upotrebe kolačića

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Politika privatnosti
Accept settingsHide notification only
Pozovi dežurni broj