• Mail
  • Instagram
  • Facebook
  • LinkedIn
Пријем узорака пон-пет, 7-15 сати: 021/48 95 333, 48 95 334, 48 95 335, 48 95 337; дежурни телефон пон-нед, после 15 сати: 064/818 54 38.
НАУЧНИ ИНСТИТУТ ЗА ВЕТЕРИНАРСТВО "НОВИ САД"
  • Почетак
  • Вести
  • О нама
  • Истраживачки тим
  • Одељења
  • Пројекти
  • Архив вет.мед.
  • Контакт
  • English
  • Search
  • Menu Menu
You are here: Home1 / News2 / novosti3 / ПОВЕЉА ПОВОДОМ 100 ГОДИНА САВЕТОДАВСТВА...

ПОВЕЉА  ПОВОДОМ 100 ГОДИНА САВЕТОДАВСТВА

Повеља Научном институту за ветеринарство

Научном институту за ветеринарство „ Нови Сад“, поводом јубиларних  100 година саветодавства Министарства поЉопривреде, шумарства и водопривреде Републике Србије, на свечаној додели која је одржана 13.12. 2022. године у Врњачкој Бањи , је уручена ПОВЕЉА  у знак признања за изузетан допринос развоју саветодавства и пољопривреде Републике Србије. Испред Института признање је примио Директор  Научног института за ветеринарство „Нови Сад“, др Сава Лазић.

Свечана додела прознања 13.11.2022. у Врњачкој Бањи.
Share this entry
  • Share on Facebook
  • Share by Mail

ПРАТИТЕ НАС НА ФЕЈСБУКУ

ИНСТАГРАМ

niv.ns

Prvi vebinar Radne grupe za zoonoze ISAC-a, o ptičijem gripu H5N1, biće održan u sredu, 6. decembra od 18h.  Vebinar je besplatan i možete se registrovati preko linka ispod:  https://us02web.zoom.us/webinar/register/2616987669349/WN_c_h2rWSKRVihw_P-UEzOhA#/registration
Projekat Instituta -“MetAvian” na PROMIS poziv Projekat Instituta -“MetAvian” na PROMIS pozivu 2023. , odobren za finasiranje od strane Fonda za Nauku  Sa velikim zadovoljstvom  želimo da sa svima vama podelimo  radosnu vest da je u toku ove nedelje odobren predlog projekta za finansiranje,  Programa za izvrsne projekte mladih istraživača i naučnika u ranoj fazi karijere -PROMIS, Fonda za Nauku Republike Srbije,  a čij je ie rukovodilac israživač Instituta dr Gospava Lazić, viši naučni saradnik, Odeljenje za virusologiju. Naziv projekta je “Exploring the Avian Microbial Frontier: Metagenomic Surveillance of Infectious Diseases and Antimicrobial Resistance in Wild Birds”.
 Pored  rukovodioca projekta  od istraživača sa Instituta,  član projektnog tima je i Vladimir Gajdov, mladi istraživač sa odeljenja za Viruslogiju Instituta.
Na projektu učestvuju istraživači sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kao i sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.  Budžet projekta je preko 149.000 evra,a trajanje 24 meseca. Ovaj program je namenjen izvrsnim projektima mladih istraživača i naučnika u ranoj fazi karijere, do 7 godina nakon doktorata.  Cilјevi Programa su sledeci: osnaživanje mladih doktora nauka za rukovođenje projektima, jačanje profesionalnih kapaciteta mladih istraživača i naučnika na početku karijere, uklјučivanje izvrsnih mladih istraživača u naučnoistraživački rad, osposoblјavanje mladih istraživača za konkurisanje za istraživačke i razvojne projekte na nacionalnom i međunarodnom nivou, posebno u Evropskoj uniji, stvaranje novih projektnih timova za izvrsna naučna istraživanja, podrška naučnoistraživačkom radu mlade akademske zajednice koji će imati uticaj i značaj za društveni razvoj i privredu.  Program omogućava istraživačima da definišu sopstvene programe istraživanja, da oforme sopstvene timove i da sarađuju sa odgovarajućim laboratorijama, istraživačkim centrima i privredom u Republici Srbiji i u svetu. 
Ukupno je odobreno  30 predloga projekta, a ukupni fond za finasiranje iznosi 4.000.000 evra, dok maksimalni  budžet pojedinačnog projekta iznosi 150 000 evra. Čestitke svima onima koji su doprineli da ovaj projekat bude prihvaćen za finasiranje!
Danas je Svetski dan kucnih ljubimaca🐈🐕! Danas je Svetski dan kucnih ljubimaca🐈🐕!
Misteriozna bolest pasa se širi Amerikom Hiljade Misteriozna bolest pasa se širi Amerikom  Hiljade pasa je u Americi obolelo je od do sada nepoznate bolesti. Bolest se pojavila u  državama Ilinois, Kolorado, Oregon i Nevadi.  Ovo oboljenje  mahom prate respiratorni simtomi:  kašalj  koji  podseća infektivnog laringotraheitisa (Kennel Cough), iscedak iz nosa, groznica, kao i prateći simtomi letargija, gubitak apetita.  Kašalj može mnogo duže da traje nego kod  uobičajenih respiratornih infekcija pasa, obično šest do osam nedelja. Utvrđeno je da antibiotska terapija ne daje pozitivne rezultate  u lečenju novog atipičnog infektivno respiratornog oboljenje pasa.  Oboljenje brzo napreduje ka pneumoniji, a  ponekad u ekstremnim slučajevima , ovo oboljenje  se  završava sa smrtnim ishodom.
Profesor Devid Nidl sa Univerziteta u Nju Hemširu, Odeljenja za patologiju,  je  u leto 2022. godine prvi ukazao na pojavu novog respiratornog oboljenja kod pasa koje se širilo Nju Hemširom.
Po njegovim rečima ispitivanjem genoma nije utvrđen  DNK ili RNK  do sada poznatih virusa, nisu utvrđene  bakterije ili gljivice. Ono što se za sada nazire, a na osnovu dosadašnjih rezultata, je da  je uzročnik najsličniji  Mikoplasmazma vrstama.  Istraživači savetuju vlasnike da u prevenciji ovog oboljenja  izbegavaju mesta  okupljanja pasa poput izložbi, parkova za pse i ostalih mesta na kome mogu biti na istom prostoru više pasa, kao i da  ljubimce redovno vakcinišu protiv virusnih i bakterijskih uzročnika respiratornih oboljenja pasa.
Novi koronavirus krivac za masovna uginuća mač Novi koronavirus  krivac za  masovna uginuća mačaka na Kipru
Vest  o oboljevanju i uginuću  hiljade mačaka na Kipru ove godine zainteresovalo je čitav svet.
Simtomi poput  groznice, otečenog stomaka i letargije ukazivao je mačiji infektivni peritonitis (FIP), poznato oboljenje  uzrokovano  mačijim korona virusom.  Međutim, istraživači su se zdali da objasne  rast u broju slučajeva obljevanja i uginuća kod mačaka.  Danas su istraživači  otkrili mogući uzrok – novi mačiji korona virus  koji je pozajmio  ključnu RNK sekvencu od visoko patogenog  psećeg virusa  poznatog kao pantropni  pseći koronavirus  CB/05 (pCCoV) Ovo otkriće objavljeno je 9 novembra kao preprint u „bioRxiv“ (https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2023.11.08.566182v2 ) i može  objasniti pojavu izbijanja ovog oboljenja kod mačaka na Kipru.  Veterinari na Kipru su bili zabrinuti početkom ove godine zbog povećanog broja slučajeva FIP-a, koji nije povezan sa COVID-19 infekcijom i koji ne izaziva oboljenje ljudi.  Do jula ove godine  u medijima je objavljena cifra od blizu 300 000 uginuća mačaka, dok  lokalni veterinari govore da je ova brojka oko 8000 ugićuća mačaka.  U avgustu ove godine je  vlada na Kipru  dozvolila za veterinarsku upotrebu  lek za lečenje  SARS-CoV-2 -molnupiravir, koji  sprečava replikaciju korona virusa i čini se da je pokazao efikasnost u lečenju FIP-a.
Istraživači su  izvršili sekvenciranje RNK  iz abdominalne tečnosti  i cerebrospinalne tečnosti  obolelih mačaka sa Kipra, gde su otkrili  do tada neopisan  mačiji korona virus koji su  nazvali FCoV-23, koji poseduje deo sekvence RNK  psećeg pantropskog  korona virusa  CB/05 (pCCoV).
Za razliku od drugih intestinalnih korona virusa mačaka, koji se lako prenosi putem fecesa,  za  FIP korona virus nije utvrđena transmisija između mačaka.  Još je nejasno kako se novootkriveni korona virus  FCoV-23, iz uzoraka obolelih mačaka od FIP-a na Kipru širi, ali istraživači tvrde da ustanovljenje genetske  izmene su dovele do promene  vezivanja za receptorski domen, što je  doprinelo na širenje novog mačijeg korona virusa i putem fecesa.
Avijarna influence podtip H5N1 kod ždralova na lo Avijarna influence podtip H5N1 kod ždralova na lokalitetu Slano Kopovo  Slano Kopovo predstavlja specijalni rezervat prirode  koji se nalazi  5km od Novog Bečeja. Slano Kopovo je Tisin fosilni meandar, odnosno geomorfološki oblik postao radom rečne vode, što znači da pripada grupi rečnih ili fluvijanih jezera.  Oblikom Slano kopovo podseća na potkovicu čiji su kraci okrenuti prema jugu. Paralelno sa Slanim kopovom, sa njegove istočne strane, prostire se uža depresija Malo, odnosno Poštaš kopovo. Ono je obraslo barskom vegetacijom i za razliku od Slanog kopova pripada slatkovodnom tipu bara koji uz to nema stalnu vodu. Površina depresije Slanog kopova oznosi 1,45 km².
Sivi ždral (Grus grus) je markantna ptica raspona krila preko dva metra. Najveće populacije ždralova se nalaze u Rusiji i Švedskoj. Sivi ždralovi redovno koriste plitku vodu Slanog kopova za noćni odmor tokom prolećne i jesenje seobe, (sever Evrope i Rusija – Severna Afrika i obrnuto), a okolna obradiva polja i utrine za ishranu. Slano Kopovo predstavlja područje gde se okuplja najveći broj ždralova u Srbiji i s toga ima izuzetno veliki značaj sa aspekta očuvanja gnezdilišne populacije sa severa ali i potencijalnog naseljavanja južnijih staništa gde se nekad ždral i gnezdio.  Najveća koncetracija ždralova u jednom danu je 17.000. Ždralovi se karakterišu ustaljenim dnevnim ritmom. Naime, ptice samo prespavaju na Slanom kopovu, dok sa prvim zracima sunca odlaze na okolne njive, pašnjake i utrine gde se hrane.  Zanimljivo je  da je u neposrednoj bčizini  uz Slano Kopovo nalazi se  srednjovekovana romanična crkva Arača koja je podigunta u 12 veka, koja je od 1948. godine proglašena za kulturno dobro od posebnog značaja.  Ove nedelje je utvrđen pozitivan nalaz u uzorcima tkiva uginulih  ždralova na prisustvo virusa avijarne influence H5N1 na lokalitetu Slanog Kopova  u laboratorijama za virusologiju Naučnog Instituta za veterinarstvo “Novi Sad”.
Šta se dešava ako naše mace previse hranimo? Šta se dešava ako naše mace previse  hranimo?  Studije  koje su  rađene u Americi ukazuju na to da  je oko 60% maca u Americi  gojazno, što može dovesti do zdravstvenih problema kao što je diabetes i hronična zapaljenja.  Grupu istraživača sa  sa Ilinois Univerziteta (ACES) je zainteresovalo šta se dešava  u  gastrointestinalnom  traktu  i metaboličkim procesima  prilikom  unošenja  prevelike  količine hrana kod mačaka.  Postavili su studiju na odraslim mačkama lutalicama, ženskog pola koji su hranile standardnom  hranom i granulama. Mačke su prvo dvonenedeljno  praćene uz  kontrolu različitih parametara i  hranjenje  granulama u količini  za održavanje bazalnog metabolizma, a nakon toga  su puštene da  konzumiraju istu hranu po volji.  U toku studije od  maca su prikupljanji  uzorci krvi i fecesa i praćena je fizička aktivnost u pravilnim vrmenskim intervalima.
Nakon 18 nedelja  ishrane po volji mace su postale za 30% gojaznije. Takođe, u toku 20 nedeljnog perioda praćenja došlo je do promena u  efikasnosti digestije hrane, promene u fecesu kao  promeni mikrobiomu  gastrointestinalnog trakta.  Efikasnost varenja se  smanjila sa  povećanim unosom hrane.
Promene u mikrobiomu koje su utvrđene u toku ove studije ukazuju na povećan broj Bifidobacterium,  bakterija, koje kao „dobre“ bakterije  imaju antimikrobnu aktivnost i stimulišu imunitet,  dok se  broj bakterije koja razgrađuje  vlakna -Collinsella, smanjio.
Očekivani nalazi su bili i potvrđeni,  a to je da sa povećanim unosom hrane  će biti i povećana količina fecesa.  Kiselost fecesa je bila povećana ( niži pH), što se dovodi u vezu sa smanjenom digestijom ugljenih hidrata i masti. 
Ono što je iznenadilo istraživače da iako su unosile  povećanu količinu hrane i dobile na težini, mace nisu postale manje fizički aktivne.  Za one koje ova tema više interesuju neka potraže detaljnije podatke na linku: https://phys.org/news/2023-11-cats-fat-scientists.html
Novi talas avijarne influence u Evropi pogađa i Novi talas avijarne influence  u Evropi pogađa i domaću živinu
Na osnovu podataka zvaničnog  Sistema za prijavu  bolesti životinja  Evropske Unije- ADIS (https://food.ec.europa.eu/system/files/2023-11/ad_adns_outbreaks-per-disease.pdf), Rumunija I Bugarska su prijavile slučajeve visoko infektivne avijarne influence među živinom. 
U Rumuniji je virus H5N1 otkriven u jatu od 120 živine u dvorištu u selu Tiganesti u blizini granice sa Bugarskom, izazvavši uginuće 28 ptica.
Bugarska je, u međuvremenu, prijavila ranije izbijanja virusa ptičijeg gripa tipa H5 na dve živinske farme. Jedna epidemija u Malko Konare u regionu Pazardžika ubila je 380 ptica, dok je druga epidemija regionu Velikog Trnova ubilo 5.420 jedinki.  U Mađarskoj je 11.11. 2023. potvrđena je avijarna influence H5N1 na farmi pataka Szabolcs-Szatmar-Bereg)-( izvor Promed-mail)
U Poljskoj, koja ja najveći proizvođač živine u EU, potvrđeno je prisustvo virusa na severu zemlje.  Takođe Ministarstvo poljoprivrede I životne sredine  Ujedinenog Kraljevstva (Defra) je zvanično objavila pojavu avijarne influence H5N1 kod živine u Engleskoj u Doningtonu (Donnington). Takođe 10. 11. 2023. U Finskoj je zvanično potvrđena pojava avijarne influence H5N1 na više farmi krznašica, a virus je detektovan i kod rakuna i lisica.(izvor Promed-mail)  Na osnovu zvaničnih podataka Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije (https://www.vet.minpolj.gov.rs/zarazne-bolesti-zivotinja/avijarna-influenca-aktuelne-informacije/), u proteklih mesec dana virus avijarne influence  podtip H5N1 detektovan je samo kod divljih ptica  u četiri lokaliteta -Jezero Tikvara, opština Bačka Planaka, kao i na tri lokaliteta u  okviru beogradskih gradskih opština i to Kovilovo, Veliki Makiš i Velik kanal- Borča.
Pogledajte video o tome kako su naučnici napravil Pogledajte video o tome kako su naučnici napravil majušne žive robote (Xenobots)
Denga se širi Evropom Denga je virusna bolest k Denga se širi Evropom  Denga je virusna bolest  koje izaziva virus iz roda Flavivirusa, najčešće pogađa tropske regione - ali bolest se trenutno širi u delovima južne Evrope, i stiže do područaja  u kojima ranije nije zabeležena.  Ova bolest koju prenose komarci i može da izazove groznicu, glavobolju i umor, i ubija čak 40.000 ljudi svake godine. Ona nije endemska za kontinentalnu Evropu. Ali ove godine, kombinacija toplih vremenskih uslova i porasta broja „uvezenih“ slučajeva izazvala je porast infekcija koje prenose tigrasti komarci (Aedes albopictus), koji naseljavaju južnu Evropu.  Prisustvo komaraca A. albopictus koji mogu da prenesu virus znači da u slučaju zaraženog putnika  u  fazi viremije ujede komarac nakon svog povratka u Evropu, ovi insekti sada nose virus u svom organizmu i mogu preneti bolest na druge ljude koje ujedu.  Komarcima najviše prija temperatura između 15°C i 35 °C i mogu da se razmnožavaju u malim količinama stajaće vode. „Dovoljno je da imate posudu ispod biljaka na terasi sa vodom. To je idealno mesto za razmnožavanje.  Promena klime ima veliki značaj u širenju vektorskih bolesti koje se prenose insektima, što slučaj i sa Dengom .Dugo i toplo leto u Evropi ove godine stvorilo je idealne uslove da se komarci A. albopictus razmnožavaju i naseljavaju velika urbana područja. Ova vrsta se trenutno nalazi u 20 evropskih zemalja.  Od 25. oktobra, u južnoj Evropi prijavljeno je 105 slučajeva lokalnog prenošenja virusa, uključujući 66 u Italiji, 36 u Francuskoj i 3 u Španiji, prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti. Pošto je 50–90% slučajeva asimptomatsko, stvarna incidencija denge je suštinski  veća od prijavljene. 
Za one koji žele više da  saznaju o ovoj temi neka pogledaju tekst na linku ispod: https://www.nature.com/articles/d41586-023-03407-6?utm_source=Live+Audience&utm_campaign=877cac6a5c-briefing-dy-20231101&utm_medium=email&utm_term=0_b27a691814-877cac6a5c-51082656
Load More... Follow on Instagram

НАШИ ИСТРАЖИВАЧИ НА „ResearchGate“-у


ПРАТИТЕ НАС НА ДРУШТВЕНИМ МРЕЖАМА

ФЕЈСБУК  / ИНСТАГРАМ

Log In

ИНСТИТУТ

МИ СМО ПОУЗДАН ПАРТНЕР НА ЕУ ПРОЈЕКТИМА

ПОГЛЕДАЈТЕ ПРОФИЛ ИНСТИТУТА НА ЕУ ПОРТАЛУ

 

ЈАВНЕ НАБАВКЕ

ИНФОРМАЦИЈЕ О ЈАВНИМ НАБАВКАМА

ПРЕУЗИМАЊЕ

ПРЕУЗИМАЊЕ РАЗНИХ ДОКУМЕНАТА

РОДНА РАВНОПРАВНОСТ

ПОЛИТИКА РОДНЕ РАВНОПРАВНОСТИ

ПЛАН РОДНЕ РАВНОПРАВНОСТИ / GENDER EQUALITY PLAN

Одабир писма

Ћирилица | Latinica

РЕПОЗИТОРИЈУМ

РЕПОЗИТОРИЈУМ ИНСТИТУТА

ЦТТ

ЦЕНТАР ЗА ТРАНСФЕР ТЕХНОЛОГИЈА И ИНОВАЦИЈЕ

Scroll to top

Овај сајт користи колачиће. Даље коришћење садржаја нашег сајта, подразумева Ваш пристанак на употребу основних колачића који су неопходни за функционалност нашег сајта.

ПРИХВАТИПолитика приватностиПолитика употребе колачића

Cookie and Privacy Settings



How we use cookies

We may request cookies to be set on your device. We use cookies to let us know when you visit our websites, how you interact with us, to enrich your user experience, and to customize your relationship with our website.

Click on the different category headings to find out more. You can also change some of your preferences. Note that blocking some types of cookies may impact your experience on our websites and the services we are able to offer.

Essential Website Cookies

These cookies are strictly necessary to provide you with services available through our website and to use some of its features.

Because these cookies are strictly necessary to deliver the website, refusing them will have impact how our site functions. You always can block or delete cookies by changing your browser settings and force blocking all cookies on this website. But this will always prompt you to accept/refuse cookies when revisiting our site.

We fully respect if you want to refuse cookies but to avoid asking you again and again kindly allow us to store a cookie for that. You are free to opt out any time or opt in for other cookies to get a better experience. If you refuse cookies we will remove all set cookies in our domain.

We provide you with a list of stored cookies on your computer in our domain so you can check what we stored. Due to security reasons we are not able to show or modify cookies from other domains. You can check these in your browser security settings.

Other external services

We also use different external services like Google Webfonts, Google Maps, and external Video providers. Since these providers may collect personal data like your IP address we allow you to block them here. Please be aware that this might heavily reduce the functionality and appearance of our site. Changes will take effect once you reload the page.

Google Webfont Settings:

Google Map Settings:

Google reCaptcha Settings:

Vimeo and Youtube video embeds:

Privacy Policy

You can read about our cookies and privacy settings in detail on our Privacy Policy Page.

Политика приватности
Accept settingsHide notification only
Позови дежурни број